Veza dijabetesa i Cushingovog sindroma
Povišene vrijednosti glikemije, uključivo i šećernu bolest, neizostavno prate neke rjeđe endokrinološke poremećaje, među kojima se ističe Cushingov sindrom
Cushingov sindrom je rijedak endokrinološki poremećaj do kojeg dolazi uslijed duže izloženosti povišenim vrijednostima glukokortikoida. Povišene vrijednosti glukokortikoida mogu biti rezultat prekomjernog lučenja kortizola iz nadbubrežnih žlijezda ili u sklopu liječenja kortikosteroidima kroz dulje razdoblje.
Zašto i kako se razvija Cushingov sindrom
U podlozi povišenih vrijednosti kortizola (hiperkortizolizma) je poremećaj osovine hipofiza-nadbubrežna žlijezda. Među najčešćim uzrocima hiperkortizolizma je benigni, ali hormonski aktivan tumor hipofize koji se naziva kortikotropinom. On dovodi do prekomjernog lučenja adrenokortikotropnog hormona (ACTH) koji dalje potiče nadbubrežne žlijezde na pojačano lučenje kortizola. Takav tip hiperkortizolizma naziva se Cushingova bolest.
Upola rjeđe, prema procjenama, u podlozi hiperkortizolizma je također benigni i hormonski aktivni tumor nadbubrežne žlijezde.
Glavna obilježja Cushingovog sindroma
Produljena izloženost organizma povišenim vrijednostima glukokortikoida dovodi do širokog raspona simptoma i znakova. Među glavnim obilježjima Cushingovog sindroma i bolesti su:
- prekomjerna tjelesna težina, odnosno pretilost po tipičnom obrascu centripetalne distribucije masnog tkiva u području lica (eng. moon-like face), supraklavikularne regije i straga na vratu,
- stanjena koža,
- lako javljanje hematoma,
- mišićna atrofija,
- usporeno cijeljenje rana,
- povišen krvni tlak,
- oštećena tolerancija glikemije, uključivo i šećernu bolest,
- slabost proksimalne skupine mišića (nadlaktica, natkoljenica),
- osteopenija/osteoporoza,
- pojačana dlakavost,
- poremećaji menstrualnog ciklusa, libida i potencije te
- različite psihičke manifestacije (depresija, razdražljivost, anksioznost, poremećaji spavanja i neki drugi).
Postavljanje dijagnoze
Svakako je prvi korak u dijagnostici temeljiti endokrinološki pregled, pri čemu je, između ostalog, jako važno isključiti je li bilo vanjske primjene nekog od kortikosteroidnih pripravaka, što značajno utječe na daljnji tijek dijagnostičke obrade koju je potrebno poduzeti.
Nakon postavljanja kliničke sumnje na Cushingov sindrom, potrebno je učiniti ciljanu laboratorijsku dijagnostiku, među kojima je ključno odrediti bazalne vrijednosti ACTH, kortizola, parametara glikemije (GUP natašte, HbA1c), elektrolitski status (kalij, natrij), a zbog određenih varijabilnosti kortizola u krvi, od dodatne su koristi analiza kortizola u 24-satnom urinu i procjena supresije jutarnjeg kortizola nakon primjene lijeka deksametazona večer prije. U bolničkim se uvjetima može provoditi i analiza kortizola u ponoć.
Nakon učinjene laboratorijske procjene, potrebna je nadopuna slikovnom obradom (CT, MR). U slučaju povišenih vrijednosti ACTH i kortizola, što bi govorilo u prilog Cushingove bolesti, slikovna metoda izbora je MR selarne regije, a u slučaju sniženog ACTH i povišenog kortizola, slikovna metoda izbora je CT abdomena, s posebnim osvrtom na nadbubrežne žlijezde.
Liječenje Cushingovog sindroma i veza s dijabetesom
Po učinjenoj endokrinološkoj i radiološkoj obradi, prvi izbor u liječenju Cushingova sindroma i/ili bolesti jest kirurški zahvat.
Kod Cushingove bolesti u liječenje se uključuje neurokirurg koji provodi operativno liječenje endoskopskim pristupom kroz nos, uklanjajući kortikotropinom. Kod Cushingove bolesti potrebno je operativno liječenje abdominalnog kirurga, gdje su također razvijene suvremene metode endoskopske kirurgije. U slučaju da kirurški zahvat nije pogodan zbog pridruženih rizika kod pojedinih pacijenata, postoje i mogućnosti medikamentozne kontrole hiperkortizolizma, koja uključuje primjenu lijekova poput ketokonazola, metirapona, mifepristona, pasireotida i mitotana.
Iako je dijabetes bolest široke prevalencije i kroničnog tijeka, u nekim slučajevima se njezin tijek može značajno poboljšati ako se jasno utvrdi podležeći uzrok poput, primjerice, hiperkortizolizma. Povoljan ishod liječenja i dobra kontrola Cushingovog sindroma/bolesti vrlo povoljno djeluje na parametre glikemije, uz značajno poboljšanje ishoda u vidu smanjenih kardiovaskularnih rizika i smrtnosti.
Razumijevanje Cushingovog sindroma: simptomi i liječenje
Sindrom koji nastaje zbog prekomjernog lučenja kortizola složen je endokrinološki poremećaj sa širokim spektrom simptoma
SAZNAJTE VIŠEZaključno
Povišene vrijednosti glikemije, uključivo i šećernu bolest, neizostavno prate neke rjeđe endokrinološke poremećaje, među kojima se ističe Cushingov sindrom. Ako nam se u ambulantu javi pacijent s atipičnom distribucijom masnog tkiva, s višegodišnjom pretilosti i poremećajima metabolizma ugljikohidrata, svakako je potrebno poduzeti dodatnu dijagnostičku obradu, prvenstveno laboratorijsku, a potom i slikovnu.
Sukladno rezultatima obrade, pristupa se ciljanom liječenju, u najčešćoj varijanti kirurškom, iznimno i lijekovima. Osim poboljšanja parametara glikemije, općenito se očekuju poboljšanja u smislu duljine očekivanog trajanja života, što podrazumijeva smanjeni kardiovaskularni rizik i smrtnost.
Dodatne stručne savjete potražite u Poliklinici Perić-Staničić.