Veliki vodič za očuvanje zdravlja tijekom letenja avionom

Procjenjuje se da diljem svijeta 3,6 milijardi ljudi svake godine putuje komercijalnim zrakoplovima, a taj broj i dalje raste. Putnici su često zabrinuti zbog zdravstvenih rizika letenja zrakoplovom. Oni koji boluju od osnovne bolesti moraju biti svjesni da cjelokupno iskustvo putovanja od točke A do točke B, uključujući autobuse, vlakove, taksije, čekaonice, pa čak i kretanje unutar zračne luke, može predstavljati izazov.

Vrlo rijetko, dolazi do pojave bolesti izazvane samim putovanjem, a najčešće trebamo biti zabrinuti zbog pogoršanja kroničnih zdravstvenih problema zbog promjena tlaka zraka i vlažnosti, relativne nepokretnosti tijekom letova te mogućnosti zaraze zbog blizine drugih osoba. 

Tko ne smije letjeti?

Na početku ćemo navesti tko i u slučaju kojih stanja ne bi smio letjeti komercijalnim zrakoplovom. To su bebe mlađe od 48 sati (ako je bio prijevremeni porod, ta dob u satima je dulja), potom žene nakon 36. tjedna trudnoće (ili 32. tjedna u slučaju višeplodne trudnoće) te u slučaju sljedećih bolesti i stanja (bilo da bolujete ili ste ih imali):

• angina pektoris ili bol u prsima u mirovanju,
• zarazna bolest (npr. vodene kozice, gripa), uključujući COVID-19,
• dekompresijska bolest nakon ronjenja (ponekad zvana „zavoji“),
• povećan pritisak u mozgu (zbog krvarenja, ozljede ili infekcije),
• infekcija uha ili sinusa,
• nedavni srčani udar,
• nedavni moždani udar,
• nedavna operacija ili ozljeda gdje bi zrak ili plin mogli biti prisutni u tijelu (npr. želudac, crijeva, oči, lice, mozak),
• ozbiljne dugotrajne bolesti koje utječu na vaše disanje,
• nedostatak daha u mirovanju,
• neriješeni pneumotoraks („probušena“ pluća),
• anemija srpastih stanica,
• nestabilno mentalno zdravlje ili psihotična bolest.

Ova stanja su vrlo rijetka (osim upale uha i sinusa), a neka zahtijevaju bolničko liječenje, tako da takvi potencijalni putnici nisu česti.

Ako niste sigurni da li vaša kronična bolest dozvoljava letenje, dobro bi bilo da pitate svog obiteljskog liječnika.

Također vodite računa o sigurnosnim provjerama (osobito vezano uz prolazak kroz tjelesni skener) – provjerite smijete li proći s pacemakerom ili trebate li potvrdu ako imate umjetni zglob ili neki drugi ugrađeni materijal u tijelu.

Rizici dugih letova

S obzirom na to da se kod letova zrakoplovom mijenjaju vanjski uvjeti, dolazi do poremećaja pojedinih dijelova tijela, a vezano uz promjenu tlaka zraka, stupnja vlažnosti zraka u kabini zrakoplova te povećan broj osoba na manjem prostoru.

Kod dugotrajnih letova, zbog dugotrajnog sjedenja može doći do duboke tromboze vena nogu, ali samo kod pojedinaca koji imaju predispoziciju za to.

Barotrauma

Barotrauma se može pojaviti kada tlak zraka unutar organa koji sadrži šupljine (kao što je srednje uho, sinusi ili trbuh) nije isti kao tlak zraka unutar kabine zrakoplova. Najčešće je rezultat brzih promjena tlaka okoline, poput onih koji se događaju tijekom polijetanja, kada tlak u kabini brzo pada, i tijekom slijetanja, kada tlak u kabini brzo raste.

Barotrauma najčešće zahvaća srednje uho; događa se kada je Eustahijeva cijev začepljena i stoga ne može izjednačiti tlak zraka u srednjem uhu s tlakom kabine. Barotrauma srednjeg uha obično nije ozbiljna ili opasna i može se spriječiti ili samoliječiti. Rijetko može uzrokovati komplikacije poput perforacije bubnjića, vrtoglavice, trajnog tinitusa ili gubitka sluha.

Pojedinci mogu osjećati začepljenost uha danima, tjednima i čak mjesecima nakon leta, ali se niti jedna terapija do sada nije pokazala uspješnom, osim strpljenja.

Čuvajte se dehidracije i spriječite oticanje nogu

Pića koja sadrže alkohol i kofein mogu potaknuti pojačano mokrenje što može dovesti do dehidracije. Trebali biste pokušati piti puno bistre tekućine (poput vode) tijekom dugih letova te ograničiti količinu alkohola i kofeina koju pijete.

Zbog dehidracije dolazi do oticanja nogu, što se često zanemaruje jer se smatra da je dugotrajno sjedenje jedini uzrok oticanja. Bez obzira na to koliko vam je neugodno ići na WC tijekom leta, uzimajte dovoljno tekućine, više nego inače, jer time sprečavate oticanje nogu i osiguravate ugodniji boravak u destinaciji u koju putujete.

Ublažavanje simptoma bolesti putovanja

Ako često za vrijeme leta osjećate mučninu, povraćanje ili pak vrtoglavicu, vjerojatno patite od bolesti putovanja. Tegobe možete umanjiti preventivnim mjerama kao što su:

• Izbjegavanje letenja na prazan želudac; prazan želudac potiče vaše tegobe.
• Umjesto toga, prije i tijekom leta preporučujemo jesti laganu hranu poput voća, povrća, salata, keksa, žitnih pločica i dvopeka.
• Trebali biste izbjegavati kavu, crni čaj, alkohol, nikotin te začinjena, masna jela.
• Odaberite pravo sjedalo; zatražite sjedalo na središnjem prolazu koje je u ravnini s krilima jer su na tom položaju kretanja zrakoplova najmanje primjetna. Ako to nije moguće, osigurajte mjesto do prozora.
• Ako letite danju, možete smiriti nervozni želudac tako da gledate ispred sebe i smanjite maksimalno pokrete glavom.
• Noću pokušajte spavati.

Jet lag i kako ublažiti njegovo djelovanje

Većina osoba koje su putovale na interkontinentalnim letovima, patila je od jet laga. Zasad u hrvatskom jeziku još uvijek nemamo izraz za taj poremećaj, a nastaje kao odgovor na poremećaj bioritmova zbog promjene vremenske zone. Uglavnom se manifestira umorom i nesanicom.

Učinci jet laga obično se jače osjećaju nakon leta prema istoku, nego nakon leta prema zapadu. Razlog za ovu razliku jest što „unutarnji sat“ našeg tijela teži ritmu koji je dulji od 24 sata. Dakle, kad letimo od istoka prema zapadu (kao što je iz Hrvatske u SAD), dan je duži, što odgovara našem biološkom ritmu. Ljudsko se tijelo prilagođava novoj vremenskoj zoni oko 20% brže nego u slučaju leta sa zapada na istok (kao što je iz Njemačke u Tajland); naime, let na istok znači „gubljenje“ nekoliko sati.

Postoji vjerovanje da jet lag traje onoliko dana kolika je vremenska razlika u satima između vašeg polazišta i odredišta.

Kako si možete pomoći?

• Tijekom leta vratite svoj sat na vrijeme odredišne zemlje ubrzo nakon ukrcaja u zrakoplov kako biste se mogli psihički naviknuti na novi vremenski ritam. Nakon dolaska pokušajte ući u dnevni ritam zemlje odredišta; to znači jesti u vrijeme lokalnih obroka i ići u krevet tek kad sunce zađe.
• Pokušajte se dobro naspavati prve noći nakon dolaska.
• Po mogućnosti izbjegavajte naporne aktivnosti prva dva dana nakon slijetanja, kako bi vaše tijelo imalo vremena da se navikne na novi vremenski ritam. Izbjegavajte uzimanje tableta za spavanje i melatonina jer izazivaju dodatne poremećaje u ljudskom organizmu.
• Provodite što više vremena vani – dnevno svjetlo pomaže tijelu da se brže prilagodi novoj sredini. Na kratkim putovanjima treba što više održavati dnevno-noćni ritam svoje domovine – tako izbjegavate „dvostruki“ jet lag.
• Ako je moguće, ostanite kod kuće dan ili dva nakon putovanja. To će vam pomoći da se opustite dok se ponovno ne priviknete na dnevni ritam u svojoj domovini.

Duboka venska tromboza, tromboza i embolija

Možda najopasnija posljedica dugotrajnog leta zrakoplovom je duboka venska tromboza. Dugotrajno nepomično sjedenje ograničava povratni protok krvi u srce što kretanje mišića inače aktivno potiče. To može rezultirati nakupljanjem tekućine, prvenstveno u području potkoljenice. Povećani pritisak na tkivo može zauzvrat dovesti do smanjenja povratnog protoka krvi.

U rijetkim slučajevima, kod visokorizičnih osoba, može se razviti krvni ugrušak na stijenci vene. To je poznato kao tromboza te dodatno značajno ograničava povratni protok krvi.

U vrlo rijetkim slučajevima, dio ovog krvnog ugruška može se odvojiti i zatim ga protok krvi odnese u pluća, gdje se zadrži. Ako je krvna žila tada začepljena, to može dovesti do značajnog smanjenja kapaciteta srca za pumpanje. Takav događaj poznat je kao plućna embolija, koja u ekstremnim i rijetkim slučajevima može dovesti do iznenadnog zatajenja srca.

Rizične skupine za duboku vensku trombozu

Posebno rizične skupine za razvoj duboke venske tromboze tijekom leta zrakoplovom su:

• osobe starije od 60 godina,
• osobe koje su prethodno imale trombozu,
• ljudi koji imaju prekomjernu težinu,
• trudnice,
• osobe s malignom bolešću,
• žene koje uzimaju kontracepcijske pilule i također puše,
• osobe koje su nedavno operirane i
• osobe koje imaju nasljedni poremećaj koagulacije.

Vrlo rijetki hitni slučajevi

I na kraju, da se ne uplašite i ne odustanete od leta, moramo vam naglasiti da se tijekom leta vrlo rijetko događaju istinske hitnoće, a najčešće su:

• sinkopa  (37%),
• respiratorni problemi (12%),
• nauzeja (mučnina od putovanja) i povraćanje (10%),
• srčani problemi (8%),
• napad epilepsije (6%).

Smrti u komercijalnim zrakoplovima procijenjene su na 0,3 na milijun putnika; otprilike dvije trećine njih uzrokovano je srčanim stanjima. 

Opremljenost zrakoplova medicinskom opremom

S obzirom na duljinu leta postoji propisana medicinska oprema, tako da velika većina zrakoplova ima automatski vanjski defibrilator (AED) kojeg mogu koristiti članovi posade, a na duljim letovima postoji i torba s nizom lijekova koje može koristiti liječnik koji se nalazi na letu. Tako, primjerice, Lufthansa ima poseban program „Doctors on bord“ gdje doktori iz različitih zemalja dobivaju udžbenik o stanjima koja se mogu dogoditi za vrijeme leta, o tome kako reagirati te o sadržaju medicinske opreme koju pojedini tim zrakoplova ima.

Dodatni zdravstveni savjeti

• Trebali biste odgoditi let u slučaju da imate upalu uha, sinusa ili nosa, jer može doći do pogoršanja osnovne bolesti.
• Za vrijeme polijetanja i slijetanja dobro je držati otvorena usta ili žvakati žvakaću gumu.
• Neki stručnjaci preporučuju korištenje nosnih dekongestiva, ali ih izbjegavajte jer oni isušuju ionako suhu sluznicu nosa. Dobro bi bilo ovlažiti sluznicu nosa s fiziološkom otopinom u spreju ili neutralnom mašću koja se može kupiti u ljekarni.
• Putnici osjetljivi na nadutost u trbuhu trebaju izbjegavati gazirana pića i hranu koja može povećati stvaranje plinova.
• Osobe koje su nedavno imale operaciju, osobito intraabdominalne, neurološke, intrapulmonalne ili intraokularne postupke, trebaju se posavjetovati sa svojim liječnikom prije leta.
• Zrak koji cirkulira u kabinama zrakoplova vrlo je suh i može utjecati na vašu kožu, usne, nos i oči. Nelagoda se može smanjiti korištenjem sredstva za ovlaživanje kože, slanih sprejeva za nos, balzama za usne i nošenjem naočala umjesto kontaktnih leća.

Stoga na put krenite opušteno, pridržavajući se savjeta i vjerujemo da ćete doista u odmoru uživati punim plućima.