Uz svjetski dan borbe protiv alkoholizma: kako alkohol na nas djeluje?

Ljudi su konzumirali alkohol još u prahistorijskim vremenima. Vino se po prvi puta spominje u Starom Zavjetu, a činilo je i važan dio kulture antičkih Rimljana i Grka. Prvo pivo su okusili Sumerani i Babilonci oko 4000 g. pr. Kr., a i diljem istočne Azije su poljoprivrednici koji su uzgajali žitarice neovisno jedni o drugima otkrivali razna alkoholna pića.

Danas su alkoholna pića u svim oblicima uvriježeni dio kulture socijalizacije. Iako se primarno pije zbog povoljnog utjecaja na raspoloženje, rezultati studija otkrivaju i benefite umjerene konzumacije alkohola.

O alkoholu pobliže

Alkoholna pića proizvode se fermentacijom šećera ili škroba. Kao polazna sirovina koriste se brojne vrste žitarica i voća te brižno odabrani dodaci koji daju posebnu aromu pićima.

Alkoholna pića uglavnom se sastoje od vode, čistog alkohola (etanola) i, ovisno o vrsti alkoholnog pića, različite količine šećera (ugljikohidrata) te zanemarive količine proteina, vitamina i minerala. Pića se međusobno razlikuju po sadržaju alkohola i ugljikohidrata. Pri tome treba imati na umu da postoje i znatne razlike u jedinicama serviranja alkoholnih pića. Tako, jednu jedinicu serviranja alkoholnog pića čini: 1,5 dcl vina, 3 dcl piva i 0,3 dcl žestokog alkoholnog pića.

Jedan gram alkohola sadrži 7 kcal, što je više nego što osigurava gram ugljikohidrata ili proteina koji daju 4 kcal. S obzirom na to da imaju znatnu energetsku, a gotovo nikakvu nutritivnu vrijednost, alkoholna pića se često referiraju kao „prazne kalorije“. Ne samo da prazne kalorije porijeklom iz alkohola zauzimaju mjesto kalorijama koje bi trebale potjecati od visokovrijednih namirnica, alkohol izravno ometa apsorpciju, pohranu i iskorištenje nutrijenata u organizmu, čak i kad su nutrijenti prisutni u adekvatnim količinama.

Pozitivni učinci umjerene konzumacije

Alkohol ne zahtijeva probavu. Nakon konzumiranja alkohola, ova tekućina brzo pronalazi svoj put kroz organizam te se 95% alkohola apsorbira direktno u krvotok kroz stijenku želuca i tankog crijeva. Ostalih 5% napušta tijelo kroz znojenje, respiraciju i urin. Alkohol kojeg popijemo na prazan želudac apsorbirat će se u krvotok 20 minuta nakon unošenja u organizam.

Istraživanja su pokazala da umjerena konzumacija alkohola može imati pozitivan učinak na zdravlje čovjeka. Uvjerljivi dokazi koje nude stotine istraživanja pokazuju da osobe koje konzumiraju male do umjerene količine alkohola rjeđe obolijevaju od bolesti srca u usporedbi s onima koji uopće ne piju alkohol te onima koji pretjeruju s konzumiranjem alkohola. Najčešće se u kontekstu blagotvornog učinka na zdravlje spominje crno vino zbog sadržaja polifenola, međutim dokazano je da i pivo sadrži širok spektar biološki aktivnih komponenti porijeklom iz bilja, uključujući polifenole i fitoestrogene.

Nekoliko studija također pokazuje da umjerena konzumacija alkohola znatno smanjuje rizik od demencije i oslabljenih kognitivnih sposobnosti povezanih sa starenjem. Također, čini se da osobe koje svakodnevno unose umjerene količine alkohola rjeđe obolijevaju od Alzheimerove bolesti. Smatra se da alkohol razrjeđuje krv i sprečava nastanak krvnih ugrušaka u mozgu. Osim toga, pokazalo se da alkohol stimulira otpuštanje acetilkolina, kemikalije koja ima važnu ulogu u procesu učenja i pamćenja.

Pozitivan učinak alkohola na zdravlje je impresivan, no ključna riječ pri konzumaciji je uvijek „umjerenost“. Umjerena konzumacija se definira kao tri do četiri jedinice serviranja dnevno za zdrave muškarce te jedna do dvije jedinice serviranja dnevno za zdrave žene koje nisu trudne.

Štetni učinci pretjerivanja

Studije također otkrivaju drugu stranu medalje. Naime, prekomjerna konzumacija alkohola ne samo da poništava pozitivne učinke, već i značajno povisuje rizik od brojnih zdravstvenih problema uključujući povišeni krvni tlak, bolesti jetre, moždani udar, demenciju i neke vrste karcinoma (karcinom jetre, gušterače, jednjaka i usta).

Izrazito velike količine alkohola koje se konzumiraju u kratkom vremenu mogu biti fatalne. Alkohol je toksičan i kad se konzumira redovito u povišenim količinama. Tada uzrokuje ireverzibilna oštećenja jetre te cijelog niza drugih organa u tijelu poput gušterače, probavnog sustava, mozga, srca, mišića i spolnih žlijezda.

Alkohol usporava metabolizam hranjivih tvari u korisne molekule smanjujući izlučivanje probavnih enzima iz gušterače. Alkohol, također, ometa apsorpciju hranjivih tvari uništavajući i oštećujući stanice koje pokrivaju sluznicu želuca i crijeva, uz to ometajući i apsorpciju nekih tvari iz probavnog trakta u krv.

Čak i kad su hranjive tvari probavljene i apsorbirane, alkohol može sprječavati njihovu punu iskoristivost, mijenjajući njihov transport, pohranjivanje, i izlučivanje. Smanjeno pohranjivanje vitamina u jetri, poput vitamina A, i povećano izlučivanje hranjivih tvari poput masti, ukazuje na oštećeni proces iskorištavanja hrane zbog prisustva alkohola.

Članak u cijelosti pročitajte na stranici Vitamini.hr.