Utjecaj vremena na zdravlje: sezonske promjene krvnog tlaka

Hipertenzija je jedan od vodećih preventabilnih rizičnih čimbenika za nastanak drugih kroničnih nezaraznih bolesti i prijevremene smrti. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu oko 1,28 milijardi osoba u dobi od 30 do 79 godina ima hipertenziju. Svaka druga osoba nije svjesna bolesti, a tek svaka peta ima hipertenziju pod kontrolom. Prema Europskoj zdravstvenoj anketi provedenoj 2019. godine, u Hrvatskoj je 35,8% muškaraca i 38,4% žena navelo da ima hipertenziju.

Sezonske promjene krvnog tlaka imaju javnozdravstveni i klinički značaj. S jedne strane utječu na učestalost kardiovaskularnih događaja (npr. na učestalost srčanih i moždanih udara) s povećanim rizikom za prijevremene smrti, a s druge strane na povećan broj hospitalizacija i potrebu prilagodbe antihipertenzivne terapije kod liječenih hipertoničara.

Utjecaj promjena temperature na krvni tlak

U sustavnim pregledima i meta-analizama brojnih epidemioloških istraživanja dokazane su sezonske varijacije krvnog tlaka povezane sa sezonskim promjenama temperature okoliša, pri čemu je temperatura okoliša obrnuto povezana sa sistoličkim i dijastoličkim arterijskim krvnim tlakom. To znači više vrijednosti krvnog tlaka kad su temperature okoliša niske te niže vrijednosti krvnog tlaka kod viših temperatura okoliša.

Ovaj globalni fenomen javlja se u zemljama s različitim klimatskim uvjetima bez obzira na spol i dob, kod normotenzivnih osoba te hipertoničara koji se liječe i ne liječe.

Povećana sezonska smrtnost

U korelaciji sa sezonskim promjenama krvnog tlaka, dokazan je i sezonski obrazac smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti s višom smrtnosti zimi nego ljeti, a najveća smrtnost je u zemljama na srednjoj udaljenosti od ekvatora (područje kojem pripadaju i zemlje Sredozemlja). Sezonske varijacije sistoličkog krvnog tlaka na sjevernoj hemisferi u jednom istraživanju su bile 2,9 mmHg, a dijastoličkog 1,4 mmHg.

Osim promjena temperature, utvrđen je i sezonski obrazac kardiovaskularnih rizičnih čimbenika (indeksa tjelesne mase, opsega struka, razine kolesterola, triglicerida i glukoze u krvi) s višim vrijednostima zimi, što također može utjecati na povećanu sezonsku smrtnost od kardiovaskularnih bolesti u zimskim mjesecima.

Sezonske promjene krvnog tlaka potvrđene su primjenom različitih metoda mjerenja krvnog tlaka tijekom dana tj. tijekom uredskih, kućnih i dnevnih ambulantnih mjerenja. Prosječni pad krvnog tlaka tijekom vrućih ljeta iznosi oko 5 mmHg za sistolički krvni tlak i 3 mmHg za dijastolički te je veći u liječenih hipertoničara i starijih osoba. Navedena meta-analiza (koja obuhvaća 47 istraživanja) nije utvrdila sezonske promjene krvnog tlaka tijekom noći što se pripisuje stabilnijim uvjetima temperature tijekom noćnog spavanja.

Utjecaj sezonskih promjena na liječenje hipertenzije

Od posebnog kliničkog značenja su sezonske varijacije krvnog tlaka kod liječenih hipertoničara. Bolesnici koji imaju dobro kontroliranu hipertenziju zimi, ljeti mogu imati značajan pad krvnog tlaka što zahtijeva smanjenje antihipertenzivnih lijekova. Nasuprot tome, osobe s dobro kontroliranom hipertenzijom tijekom ljetnih mjeseci, mogu imati značajan porast krvnog tlaka zimi i potrebu povećanja doza propisanih lijekova.

Ovakve varijacije krvnog tlaka osobe mogu osjetiti kada putuju iz hladnijih krajeva u toplije i obrnuto. O ovim promjenama liječnici trebaju informirati bolesnike s povišenim krvnim tlakom, poticati ih na mjerenje krvnog tlaka te ih upoznati o mogućim promjenama u liječenju (pojačanog uzimanja lijekova tijekom zime i smanjenog tijekom ljeta).

Komorbiditeti i sezonske promjene krvnog tlaka

Sezonske promjene krvnog tlaka utvrđene su kod bolesnika s različitim komorbiditetnim stanjima, kao što su kronična bubrežna bolest i dijabetes. Ovu činjenicu treba uvijek razmotriti prilikom propisivanja antihipertenzivnih lijekova i tijekom samog liječenja povišenog krvnog tlaka.

Istraživanje o utjecaju sezonskih promjena krvnog tlaka kod osoba na hemodijalizi u sedam europskih zemalja (Španjolska, Italija, Francuska, Belgija, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo i Švedska) pokazalo je postojanje sezonskog i geografskog obrasca prema kojemu je sistolički krvni tlak prije dijalize bio viši zimi i niži ljeti s razlikom od 1,7 mmHg. Rezultati tog istraživanja pokazali su i povećanje sistoličkog tlaka prije i nakon dijalize za prosječno 5,1 mmHg za svaki porast od 10° geografske širine (prema sjeveru).

Bolesnici s dijabetesom melitusom (šećernom bolesti) tipa 2 i tipa 1 često imaju hipertenziju, čije vrijednosti također pokazuju sezonske varijacije. Prema istraživanju iz njemačko-austrijskog registra dijabetičara, opažena je značajna sezonska razlika sistoličkog i dijastoličkog krvnog tlaka s višim vrijednostima zimi kod oba tipa dijabetesa, dok su značajno veće sezonske varijacije bile za dijastolički krvni tlak kod tipa 1 nego kod tipa 2.

Zaključak

Optimizacija sobne temperature i poboljšanje uvjeta stanovanja (prvenstveno vezano uz grijanje i hlađenje prostorija te izolaciju stambenog objekta) važne su preventivne mjere za suzbijanje prekomjernih sezonskih promjena krvnog tlaka.

Mjerenje krvnog tlaka tijekom dana u uredu, kući i ambulanti može se koristiti za identifikaciju osoba s prekomjernim sezonskim promjenama krvnog tlaka te kao mjera za suzbijanje tih promjena u sklopu antihipertenzivnog liječenja.

Na temelju brojnih znanstvenih istraživanja i provedenih meta-analiza, Europsko društvo za hipertenziju donijelo je preporuke za kliničku praksu o mjerenju krvnog tlaka u ordinaciji i izvan nje.

Sezonske promjene krvnog tlaka imaju kliničko i prognostičko značenje. Pravovremena modifikacija antihipertenzivnih lijekova prije zime i ljeta pomaže u kontroli hipertenzije i poboljšava kvalitetu života oboljelih osoba.

Sve zajedno pozitivno utječe na kardiovaskularne ishode, odnosno na sprečavanje i smanjenje rizika za teže kardiovaskularne događaje i prijevremenu smrt.

Članak u cijelosti s izvorima pročitajte na stranicama ZZJZ „Dubrovačko-neretvanske županije“