Utjecaj pretilosti na razvoj i pogoršanje bolesti srca

Osjećaj sitosti i gladi potječe iz mozga, točnije iz hipotalamusa, gdje glad tjera čovjeka na traženje hrane, a kada se nasiti taj osjećaj nestane.

Kad je u odrasla čovjeka unos hrane jednak energetskoj potrošnji, težina je stabilna. Sav višak energije koju unesemo hranom, pohranjujemo u obliku masti. To je zato što je mast kalorijski najjača te zauzima najmanje prostora. Gram masti pri oksidaciji daje 38 kJ, a gram ugljikohidrata, kao i gram bjelančevina 17 kJ.

Poremećen omjer unosa i potrošnje energije

Pretilost nastaje kada je unos energije veći od njezine potrošnje. Nikada niste mogli vidjeti da je iz logora izišao pretio čovjek, svima su bila vidljiva rebra. Zašto? Nisu im dali jesti. Isto tako nikada niste vidjeli pretilog maratonca. Zašto? U fizičkoj aktivnosti potroši svu hranom unesenu energiju. U ovih posljednjih nekoliko redaka je sadržana sva mudrost o tome kako pretila osoba može smanjiti tjelesnu težinu. Dalje je stvar volje i upornosti. 

Pretilost možemo definirati kao prekomjernu količinu masti u tijelu. Važno je naglasiti da se masne stanice formiraju u djetinjstvu, a o broju masnih stanica ovisi i potencijal za pretilost u odrasloj dobi. U odrasloj se dobi mastima samo pune masne stanice nastale u djetinjstvu. Zato je važno da roditelji prepoznaju i priznaju pretilost kod svog djeteta jer ako ga nastave pretjerano hraniti, povećavaju njegov potencijal za bolest u odrasloj dobi.

Određivanje pretilosti

Za prikaz količine masti u tijelu koristi se indeks tjelesne mase (ITM je skraćenica hrvatskog naziva, a češće se može vidjeti BMI, prema engl. body mass index). BMI se izračuna tako da se tjelesna masa u kilogramima podijeli s kvadratom visine u metrima. BMI između 25 i 29,9 kg/m2 nazivamo prekomjernom tjelesnom masom, a BMI veći od 30 kg/m2 pretilošću.

BMI nije izravna procjena nečije adipoznosti jer ne uzima u obzir činjenicu da neki ljudi imaju veliki BMI zbog velike mišićne mase. Bolji način za određivanje pretilosti je stvarno određivanje postotka ukupne tjelesne masti. Pretilost se obično definira kao povećanje ukupne tjelesne masti za 25% ili više u muškaraca, ili za 35% ili više u žena. Premda se na različite načine može odrediti količina masti u tijelu (počevši od kožnog nabora), ipak se BMI redovito koristi za utvrđivanje pretilosti.

Veći je utjecaj pretilosti na različite bolesti kao što su srčani udar, moždani udar, povišen krvni tlak i šećerna bolest u slučaju visceralnog (abdominalnog) tipa pretilosti, nego onog u ostalim dijelovima tijela, pa i u kukovima. Zato je mnogim kliničarima mjerenje opsega struka pokazatelj abdominalne pretilosti. Indikatorom abdominalne pretilosti smatra se opseg struka veći od 102 cm u muškaraca, odnosno 88 cm u žena ili omjer opsega struka i bokova veći od 0,9 u muškaraca, odnosno 0,85 u žena.

Veza pretilosti i zdravlja srca

A da se isplati održavati normalnu tjelesnu težinu, već je davno dokazano. Naime, adipozitet je bolest koja za sobom povlači druge, po život opasne bolesti. Njezin utjecaj na srce je nedvojbeno štetan.

Hipertenzija. Velika tjelesna masa je dodatan napor za srce koje treba „progurati“ krv kroz svu tu masu. Pretilost povećava krvni tlak i time opterećuje srce, a povećani krvni tlak je rizični čimbenik za promjene na arterijama cijelog tijela pa i na koronarnim (koje krvlju dovode kisik i hranjive tvari srčanom mišiću).

Hipertrofija srčanog mišića. Povećan krvni tlak uzrokuje hipertrofiju srčanog mišića s otežanom kontrakcijom, a osobito otežanom relaksacijom srčanog mišića za vrijeme punjenja srca krvlju. Hipertrofičan srčani mišić ne prati odgovarajuća vaskularizacija što je podloga za anginu pektoris i infarkt srčanog mišića.

Povećanje masnoća u krvi i ateroskleroza. Adipozitet ide s povećanjem masnoća u krvi (kolesterola i triglicerida), s posljedičnim aterosklerotskim promjenama na svim, pa i koronarnim arterijama.

Dijabetes tip 2. S adipozitetom često ide i tip 2 šećerne bolesti, koji je rizični čimbenik za promjene na arterijama srca, s posljedičnom anginom pektoris i infarktom srčanog mišića.

Fizička aktivnost i post u službi prevencije pretilosti

Adipozne osobe obično imaju sjedilački način života (da su fizički aktivne ne bi ni bile adipozne), a fizička aktivnost je preventivna mjera za zdravo srce. U velikom su problemu pretile starije osobe s dobrim apetitom i nemogućnošću kretanja zbog lokomotornih bolesti.

I nije slučajno milenijima jedan dan u tjednu bio dan posta. Pa konačno, neumjerenost u jelu i piću je jedan od smrtnih grijeha.    

Lijep je osjećaj kada čovjeku trbuh ne smeta pri vezivanju cipela te kad se svakodnevno može dovoljno kretati, a potom i slobodno u jelu uživati.