Udarac u glavu: simptomi koje ne smijete ignorirati

Sve su ozljede glave potencijalno teške jer može doći do poremećaja svijesti, oštećenja mozga ili ozljede vratne kralježnice. Ozljede glave rezultat su izravnog udarca ili mogu nastati kao posljedica naglog i snažnog djelovanja sila ubrzanja, usporavanja i rotacije na tijelo.

Teške ozljede glave obično su kombinacija upravo ovih triju faktora. Stanje osobe s ozljedom glave može se popraviti ili pogoršati za vrijeme zbrinjavanja.

Simptomi

Mogući simptomi i znakovi ozljeda glave uključuju:

• rane na glavi,

• podljevi (modrice) u području glave i podljevi oko očiju,

• otekline u području glave,

• krvarenje iz rane, nosa, uha ili usta,

• istjecanje prozirne tekućine kroz ranu, nos, uši ili usta,

• glavobolja,

• bolovi u vratu,

• vrtoglavica ili mučnina,

• gubitak ravnoteže,

• povraćanje,

• različita veličina zjenica,

• problemi s vidom (dvoslike),

• pojačana osjetljivost na svjetlost i zvuk,

• tegobe s disanjem,

• trzajni pokreti i grčevi mišića,

• oduzetost dijela tijela, gubitak osjeta, slabost ili trnci u rukama ili nogama,

• zbunjenost, pospanost, gubitak pamćenja,

• gubitak svijesti i ponovljeni gubici svijesti.

Ozljeda mozga i prijelom kostiju glave

Udarci u glavu su poprilično česti. Ipak, najčešće je riječ o udarcima koji ne izazivaju ozljede te ne zahtijevaju liječničku intervenciju. Postoji mogućnost da je došlo i do težih ozljeda koje uključuju potres mozga, a ponekad i prijelom kostiju glave.

Ozljeda mozga bit će teža ako je došlo do prijeloma kostiju glave. Ozljeda mozga obično se događa bez frakture lubanje, a fraktura lubanje bez ozljede mozga. Potres mozga je mehanička ozljeda glave koja nije uzrokovala trajno oštećenje mozga nego samo kratkotrajni poremećaj funkcije. Nema ozljeda kostiju glave. Liječenje potresa mozga obuhvaća uglavnom mirovanje. To podrazumijeva fizički i psihički odmor kao i dovoljnu količinu sna. Medikamentozna terapija većinom nije potrebna.

Pregledom i opipom glave utvrđujemo rane i ozljede kostiju lica i glave. Provjeravamo disanje, glasnim pitanjem provjeravamo sluh na oba uha, provjeravamo oči (posebno zjenice). Pregledava se i područje vlasišta, ušiju, lica (očiju, nosa, usta), zatim područje vrata, imajući na umu moguću ozljedu vratne kralježnice. Osobu se ne smije dodatno micati, a pokreti moraju biti nježni kako ne bi izazvali dodatna oštećenja. Pregledom i opipom tražimo rane i ozljede vrata i vratne kralježnice.

Pravila pružanja pomoći

Ako je riječ o lakšoj ozljedi glave, osobu treba smjestiti u udoban položaj, dati joj hladni oblog da stavi na ozljedu i pratiti razinu svijesti. Po potrebi uputiti u medicinsku ustanovu.

Ako je riječ o težoj ozljedi glave (prometna nesreća, pad s visine, jak udarac u glavu…), ne pomicati unesrećenu osobu ako to nije nužno! Glavu i vrat održavati u neutralnom položaju. Pozvati hitnu medicinsku pomoć. Zaustaviti krvarenje ako je prisutno. Ako osoba izgubi svijest, a diše, postaviti je u bočni položaj. U slučaju da je ozlijeđeno uho, osobu postaviti na ozlijeđenu stranu. Ako osoba ne diše normalno, odmah započeti oživljavanje.

Ozljede glave kod djece

U djece je veliki postotak smrti pri nesrećama posljedica ozljede glave ili komplikacija koje nastaju uslijed ozljede glave. Teške ozljede glave mogu znatno oštetiti mozak u razvoju, utjecati na djetetov intelektualni, fizički i emocionalni razvoj i dovesti do invaliditeta. Ipak je većina ozljeda glave blaga.

Ozljede glave najčešće su kod djece mlađe od godinu dana života i kod adolescenata starijih od 15 godina. Dječaci se češće ozljeđuju od djevojčica. Većina ozljeda glave nastaje prilikom vožnje na motoru ili biciklu. Blaže ozljede glave uzrokovane su padom u i okolo kuće. Budući da je svaka ozljeda glave potencijalno opasna, svako dijete koje je ozlijedilo glavu treba pažljivo pregledati.