Toplinski udar ili sunčanica: opasno stanje koje traži hitnu medicinsku pomoć

U sjeni koronavirusa ove su godine ostale „skrivene“ mnoge druge uobičajene zdravstvene teme, a koje, u interesu dobrog zdravlja, nipošto ne smijemo zanemariti. Jedna od njih jest utjecaj visokih temperatura zraka kojeg, vjerujemo, svi osjećamo barem kao umor i neugodu izazvanu intenzivnim znojenjem.

Kada u razgovoru spomenemo da nas vrućine i sparine iscrpljuju, pritom ipak najčešće nemamo pravu toplinsku iscrpljenost. Ali opasnost svakako postoji – ne samo od toplinske iscrpljenosti, već i od toplinskih grčeva, toplinskog udara, kao i sunčanice. Toplinski grčevi i toplinska iscrpljenost su blaže posljedice izlaganja visokim temperaturama. Toplinski udar i/ili sunčanica mogu biti po život opasna stanja koja traže hitnu medicinsku pomoć.

Utjecaju visokih temperatura zraka najviše su izložene osjetljive skupine. U njih općenito ubrajamo malu djecu, kronične bolesnike, starije osobe, kao i ljude koji rade na otvorenom, posebno ako su nezaštićeni od sunca. U podlozi svih „toplinskih bolesti“ leži povećan gubitak tekućine, odnosno njezina neodgovarajuća nadoknada. Znojenjem se gube tekućina i soli. Oboje igraju ključnu ulogu u složenom sustavu termoregulacije našeg tijela.

Kako prepoznati tegobe i koja su pravila prve pomoći?

Bilo da ste na moru, na vrućem asfaltu ili u zatvorenoj, vrućoj prostoriji poput tvorničkog pogona, potrebno je poznavati pravila samopomoći te prve pomoći unesrećenome do dolaska hitne medicinske službe. Podsjetimo, brojevi na koje možete nazvati hitnu medicinsku službu su 194 ili 112 (broj kojeg možete nazvati za sva hitna stanja, bilo da je potrebna intervencija liječnika, vatrogasaca ili policije).

MSD priručnik dijagnostike i terapije, kojim smo se ovom prilikom poslužili, pruža savjete za tri toplinske bolesti – toplinske grčeve, toplinsku iscrpljenost i toplinski udar. Pritom spomenimo i to za stručnjake sunčanica i toplinski udar nisu dva odvojena stanja, a oboje se vode i pod istom šifrom bolesti (T67.0 u grupi bolesti 287 Ostali i nespecificirani učinci vanjskih uzroka).

Kao što je objasnio dr. Howard LeWine na stranicama Sveučilišta Harvard, oboje se odnosi na stanje u kojem tijelo više ne može održavati temperaturu ispod 40,5 ℃ kada je izloženo visokim temperaturama u okolišu. Pritom je upozorio da moramo uvijek reagirati već pri pojavi prvih simptoma koji uključuju pretjeranu žeđ, slabost, vrtoglavicu, mučninu i grčeve mišića.

Toplinski grčevi

• Kratki opis: toplinski grčevi su kontrakcije mišića izazvane naporom do kojih dolazi za vrijeme ili nakon napora na vrućini. Za razliku od grčeva koji nisu vezani uz toplinu te često predstavljaju nedovoljnu tjelesnu spremu, toplinski grčevi se mogu javiti i kod osoba s odličnom fizičkom kondicijom koje se obilno znoje, a ne nadoknađuju elektrolite već samo vodu. Najčešće se javljaju kod fizičkih radnika (u vrućim pogonima poput strojarnica), osoba na osnovnoj vojnoj obuci i sportaša.
• Simptomi: nagli nastanak grčeva, obično u mišićima ruku i nogu koji mogu onesposobiti za pokret. Mogu trajati nekoliko minuta, ali i nekoliko sati.
• Pomoć i samopomoć: grčevi mogu popustiti pri snažnom pasivnom istezanju zahvaćenih mišića. Potrebno je nadomjestiti tekućinu i elektrolite što na licu mjesta možete učiniti uz pomoć slane vode (u 1 l vode stave se 2 ravne žličice soli).
• Prevencija: održavanje (prema mogućnosti) odgovarajuće temperature u sobi, aklimatizacija (prilagodba temperaturi) i odgovarajući unos tekućine i soli (izotonični napitci).

Toplinska iscrpljenost

Kratki opis: Toplinska iscrpljenost je klinički sindrom slabosti, malaksalosti, mučnine, sinkope (iznenadni kratkotrajni gubitak svijesti) i drugih nespecifičnih simptoma izazvanih izlaganjem toplini, a koji nije opasan po život. Termoregulacija nije oštećena. Posljedica je neravnoteže vode i elektrolita izazvana izlaganjem toplini, uz tjelesni napor ili bez njega.

Simptomi: Simptomi su često neodređeni, pa bolesnici ne moraju shvatiti kako im je uzrok toplina. Mogu uključivati slabost, vrtoglavicu, glavobolju, mučninu i ponekad, povraćanje. Sinkopa uslijed dugog stajanja na vrućini (toplinska sinkopa) je česta i može oponašati kardiovaskularne poremećaje. Prilikom pregleda se bolesnici doimaju umornima, a obično su oznojeni i imaju tahikardiju. Psihičko stanje je tipično nepromijenjeno, za razliku od toplotnog udara. Temperatura je obično normalna, a kad je povišena, ne prelazi 40 °C.

Pomoć i samopomoć: Svakako potražite hitnu medicinsku pomoć jer nadoknada tekućine pijenjem slane vode neće biti dovoljna. Osoba se treba smjestiti u hladno okruženje, u ležeći ispruženi položaj. Treba joj pomoći da se rashladi. Premda, prema MSD priručniku, hlađenje tijela izvana nije neophodno, neće biti niti na odmet. Raskomotite unesrećenu osobu od suvišne odjeće, a možete se u hlađenju tijela poslužiti i polijevanjem vodom koja ne smije biti hladna, već sobne temperature. Također joj treba do dolaska pomoći dati piti čim više tekućine i to vode i bezalkoholnih napitaka.
Prevencija: izbjegavanje izlaganjima visokoj temperaturi, boravka na suncu, u vrućim prostorijama, unos dovoljne količine tekućine, prvenstveno vode, nezaslađenih čajeva i izotoničnih napitaka.

Toplinski udar i/ili sunčanica

Kratki opis: Toplinski udar ili sunčanica je hipertermija („pregrijavanje“) praćenja sistemskim upalnim odgovorom koji uzrokuje višestruko zatajenje organa, a često i smrt. Do toplinskog udara dolazi kad termoregulacijski mehanizmi ne funkcioniraju, a unutarnja temperatura se prilično povećava. Razlikuju se klasični i naporom izazvani toplinski udar. Klasični se razvija tijekom dva do tri dana, obično kod starijih, slabo pokretnih osoba koje nemaju klima uređaj, a pristup tekućini je ograničen. Naporom izazvani toplinski udar razvija se naglo, kod zdravih, aktivnih ljudi (npr. sportaša, vojnih novaka, tvorničkih radnika) izloženih visokim temperaturama.

Simptomi: za toplinski udar je karakteristična temperatura tijela viša od 40 ℃, osoba se često ne znoji već je koža crvena, topla i suha, smetenost, gubitak svijesti, ubrzan puls i ubrzano plitko disanje, glavobolja, mučnina, vrtoglavica.

Pomoć i samopomoć: Neophodna je hitna medicinska pomoć, ne odgađajte poziv! Do dolaska hitne medicinske pomoći, primijenite sljedeće korake: bolesnika prenesite u hladnu prostoriju ili hladovinu. Skinite mu odjeću. Ako nije pri svijesti, okrenite ga u bočni položaj. Polijevajte ga hladnom (ali ne ledenom) vodom uz istovremeno stvaranje umjetnog vjetra ventilatorom, lepezom ili novinama. Ne stavljajte mu led na kožu. Hlađenje treba trajati dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38°C.

Prevencija: kao i u slučaju svih toplinskih bolesti, potrebno je izbjegavati izlaganje visokoj temperaturi, boravku na suncu, u vrućim prostorijama te unositi dovoljne količine tekućine, nezaslađenih čajeva i izotoničnih napitaka.

Pratite upozorenja na toplinske valove

Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) na svojim mrežnim stranicama ima integriran sustav upozoravanja na opasnost od vrućine, koji je aktivan svake godine u razdoblju od 1. svibnja do 15. rujna. Temeljem prognoze temperature zraka za razdoblje od pet dana, DHMZ objavljuje upozorenja na opasnost od vrućine za područja osam hrvatskih gradova, a koja može biti u četiri razine: nema opasnosti, umjerena opasnost, velika opasnost i vrlo velika opasnost. Na stranicama možete pročitati i detaljne preporuke o tome kako ćete se najbolje zaštititi od njihovog nepovoljnog utjecaja te smanjiti rizik po zdravlje.