Tegobe digitalne generacije: ozljede i deformacije zbog korištenja mobitela

Pretjerano korištenje mobitela suočilo je svijet s raznim ozljedama i deformacijama. Donedavno su se kao osnovne zdravstvene tegobe digitalne generacije spominjale ovisnost i sindrom karpalnog tunela, no situacija se je tijekom posljednjih godina značajno pogoršala.

Fizičke ozljede glave i vrata

Tako je o fizičkim ozljedama glave i vrata bilo riječi još 2019. godine. U članku objavljenom u stručnom časopisu JAMA Otolaryngology Head and Neck Surgery znanstvenici su upozorili na dramatično povećanje broja ozljeda vrata, lica, očiju, nosa, uši i glave među mladima u dobi od 13 do 29 godina, čemu je značajno doprinijelo istodobno hodanje ili upravljanje automobilom. Te su ozljede bile rijetke do 2017. godine, a nakon što je Apple predstavio prvi iPhone, porasle su dramatično. Znanstvenici pretpostavljaju da je uzrok uspješnije odvlačenje pažnje jer iPhone ima daleko više funkcija od starijih mobilnih uređaja.

Međutim, sve češće se javljaju i ozljede i deformacije koje nisu izazvane, primjerice, traumom tijekom nesreće u vozilu ili zabijanja u stup dok hodamo po pločniku pogleda prikovanog u ekran. Portal The Conversation naveo je nekoliko njih o kojima se sve češće govori, a neke znanstvenici već istražuju.

Deformacija malog prsta

Među „novim“ ozljedama najčešće se piše o takozvanom „smartphone pinky“ (doslovni prijevod s engleskog bio bi „smartphone mali prst“, odnosno riječ je o ozljedi malog prsta izazvanoj korištenjem smartphonea). Društvene mreže su preplavile fotografije promijenjenog malog prsta, bilo da je došlo do promjene njegovog položaja ili je nastalo udubljenje na poziciji srednje kosti.

Ta deformacija još nije istražena, pa nema odgovarajućih podataka o prevalenciji i uzrocima, no čini se da je vezana uz način na koji držimo smartphone, sa savijenim malim prstom na donjem rubu mobilnog uređaja koji ga opterećuje svojom težinom. Takvo korištenje, dakle, stvara opterećenje na mali prst, prisiljavajući ga da stoji u smjeru u kojem se on obično ne savija, istežući meko tkivo i ligamente. Udubljenje je vjerojatno nastalo zbog stalnog pritiska smartphonea na meka tkiva. No, ova ozljeda samo je jedna na listi onih koje su već povezane s pretjeranim korištenjem mobilnih uređaja.

Mobitelni lakat

Dugotrajnije držanje mobitela na uhu dok razgovaramo ili iznad glave dok ležimo na krevetu i s nekim imamo „video call“ može izazvati nelagodu, bol i trnce u podlaktici i malom prstu. Iako se to stanje popularno naziva „mobitelni lakat“, riječ je o već poznatom sindromu kubitalnog tunela. To je naziv za kompresijski sindrom u kojem je ulnarni živac pritisnut u tunelu s unutarnje strane lakta pri prolasku iz nadlaktice u podlakticu. Ulnarni živac jedan je od glavnih živaca u ruci, a sjetit ćete se odmah o kojem je živcu riječ kada se udarite ravno u lakat što će vam izazvati trnce i nelagodu.

U normalnim uvjetima, ovaj živac će se napeti do pet milimetara u dužinu kada savijemo ruku u laktu. No, savijanje ruke tijekom duljeg vremena stvara pritisak na živac te prekida mu normalnu opskrbu krvlju. Studije su pokazale da mobiteli stvaraju 69 % veći pritisak na ulnarni živac. Istraživanje objavljeno u stručnom časopisu „Clinical Neurophysiology“ upozorilo je da već držanje mobitela na uhu u trajanju od šest minuta može značajno smanjiti brzinu kretanja živčanih impulsa duž ovog živca. To utječe na čovjekovu sposobnost da senzorne informacije stignu do mozga te usporava refleksne pokrete.

Sindrom kubitalnog tunela drugi je po učestalosti, odmah nakon sindroma karpalnog tunela. Bol i trnci u ruci lako se mogu ukloniti promjenom položaja, no tijekom duljeg razdoblja može doći do propadanja mišića koje ulnarni živac opskrbljuje.

Tekst-pandža

Još jedna tegoba nalazi se na listi onih čestih te je već dobila naziv „text claw“, odnosno „tekst pandža“. Riječ je o bolovima u palcu i šaci povezanih s korištenjem smartphonea, odnosno o ozljedi zbog ponavljanih pokreta tijekom slanja poruka. Iako iskustva govore da se ta tegoba može ukloniti sa smanjenim korištenjem pametnih telefona, prevalencija još nije poznata. Članak objavljen u stručnom časopisu „Applied Ergonomics“ sugerira da je držanje mobilnih uređaja s dvije ruke poželjnije jer se tako opterećenje dijeli, pa se smanjuje vjerojatnost nastanka nekih trajnih promjena.

No, čini se i da nisu sve promjene na „crnoj listi“. Tako studija koju je objavio „Current Biology“ piše da korisnici smartphonea imaju povećanu osjetljivost zbog duljeg korištenja, posebice u palcu, a koja je uočena u mozgu, sugerirajući adaptaciju mozga na intenzivnije korištenje. Ta promjena je uobičajeno vidljiva kod glazbenika ili vrhunskih atletičara, a može rezultirati boljim vremenom reakcije i sposobnošću otkrivanja suptilnih promjena tim prstima.

Utjecaj na vrat i disanje

Dulje korištenje smartphonea također mijenja poziciju glave na vratu kod korisnika koji dulje vremena gledaju prema dolje na ekran. To izaziva bol u vratu te rezultira lošom tjelesnom posturom. Promjene u posturi utječu i na lopatice te na povećanje opterećenja mišića koji su na njih vezani. Ova je pojava posebno problematična jer su mnogi od tih mišića ključni u pokretu ruku.

No još više zabrinjava činjenica da istraživanja pokazuju kako ove promjene u posturi štetno utječu na funkciju pluća, smanjujući vršni protok tijekom izdisaja (volumen zraka kojeg možemo izdahnuti). To ukazuje do koje je mjere prisutna opstrukcija dišnih putova. Tijekom vremena ove promjene mogu utjecati na funkciju disanja, smanjujući količinu zraka kojeg možete udahnuti i izdahnuti, pa tako negativno utjecati i na opskrbljenost tijela kisikom. Značajno smanjenje u funkciji pluća bilježi se kod djece, što upućuje na to da raniji pristup pametnim telefonima te njihovo pojačano korištenje može uzrokovati posturalne promjene već u ranoj dobi. Stoga bi bilo važno svakako djeci ograničiti njihovo korištenje te ih podučiti pravilnom držanju.