Svjetski dan lepre: drevna bolest koja nije posve nestala
Bolest koju dobro poznajemo iz povijesnih zapisa – guba – eliminirana je iz 119 od 122 zemlje svijeta u kojima je bila javnozdravstveni problem 1985. godine. No još uvijek postoje zemlje u kojima postoji, pa je potreban oprez na putovanjima
Lepra ili guba je kronična zarazna bolest koju uzrokuje acidorezistentni, štapićasti bacil Mycobacterium leprae. Naziva se još i guba te Hansenova bolest. Bolest je prepoznata još u drevnim civilizacijama Kine, Egipta i Indije, a prvi pisani zapis potječe iz 600. godine prije Krista. Kroz povijest su oboljeli bili odbačeni od društva i smještani u tzv. kolonije gubavaca.
M. leprae se jako sporo razmnožava u ljudskom tijelu te je vrijeme inkubacije dugo, oko pet godina, iako ima podataka da može trajati čak do 20 godina. Bolest uglavnom zahvaća kožu, periferne živce, sluznicu gornjeg respiratornog trakta kao i oči. Nije visoko zarazna, a prenosi se kapljičnim putem u bliskom kontaktu s neliječenom osobom.
Postavljanje dijagnoze i liječenje
Dijagnoza se postavlja klinički zbog simptoma kao što su karakteristični kožni osipi koji ne nestaju, gubitak osjeta te izobličenja nastala zbog mišićne slabosti, a potvrđuje se mikroskopskim pregledom uzoraka zaražene kože.
Lepra je izlječiva bolest. Liječenje u ranim stadijima infekcije sprečava invalidnost. Terapija se provodi kombinacijom lijekova u trajanju od šest do 12 mjeseci, te je visoko učinkovita, ima malo nuspojava i nema registrirane rezistencije. Terapija višestrukim lijekovima je dostupna besplatno preko Svjetske zdravstvene organizacije (engl. WHO).
Ako se ne liječi, bolest može uzrokovati oštećenje kože i živaca koje dovodi do mišićne slabosti i atrofije te trajne invalidnosti.
Lepra u statistikama
Smatra se da je lepra iskorijenjena ako je stopa prevalencije manja od 1 slučaja na 10.000 osoba. Lepra je eliminirana iz 119 od 122 zemlje svijeta u kojima je bila javnozdravstveni problem 1985. godine. Eliminacija gube kao javnozdravstvenog problema je na globalnoj razini postignuta 2000. godine, a na nacionalnoj razini u većini zemalja 2005. godine.
Prema službenim prijavama iz 105 zemalja, prevalencija lepre u svijetu je početkom 2012. god. bila 181.941 slučajeva (uglavnom u Aziji i Africi), a tijekom 2011. god. je otkriveno 219.075 novih slučajeva u usporedbi s 228.474 slučaja 2010. godine.
Unatoč tome što je uklonjena kao javnozdravstveni problem na globalnoj razini, slučajevi gube se i dalje pojavljuju. Prema službenim prijavama iz 145 zemalja iz svih šest regija Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) samo je 2016. godine prijavljeno 216.108 novih slučajeva gube. Na kraju 2016. godine je stopa prevalencije bila 0,29/10.000.
U potrazi za točnom dijagnozom: još uvijek premalo znamo o rijetkim bolestima
Rijetke bolesti su, prema definiciji, one koje se javljaju kod manje od pet pojedinaca na 10.000 stanovnika. Iako rijetke,...
SAZNAJTE VIŠEOprezno s putovanjima u endemske zemlje
Područja visoke endemske pojavnosti su neki dijelovi Brazila, Indonezije, Filipina, DR Konga, Indije, Madagaskara, Mozambika, Nepala i Tanzanije. U svim endemskim zemljama se ulažu veliki napori da se eliminira bolest, a od 1995. godine Svjetska zdravstvena organizacija osigurava besplatne lijekove svim oboljelima u svijetu. Implementacijom globalne strategije suzbijanja lepre 2011. – 2015. u nacionalne programe borbe protiv lepre se poboljšala dostupnost i obuhvat liječenja u endemskim zemljama. Važno je što ranije dijagnosticirati oboljele i provesti terapiju da se izbjegne razvoj invalidnosti.
U Europi je lepra iskorijenjena. U Hrvatskoj je zadnji registrirani slučaj lepre bio 1993. godine i radilo se o importiranom slučaju.