Svjetski dan bubrega 2023. – priprema za neočekivano, pomoć ranjivima

Svjetski dan bubrega globalna je kampanja kojom se podiže svijest o važnosti bubrega za cjelokupno zdravlje te se promiču oblici prevencije, ranog otkrivanja i liječenja bubrežnih bolesti kako bi se smanjila njihova učestalost i komplikacije. Kampanju su osmislili Međunarodno nefrološko društvo (ISN) i Međunarodna federacija zaklada za bubrege (IFKF) te se provodi svake godine drugoga četvrtka u ožujku.

Priprema za neočekivano, pomoć ranjivima

Prema procjenama, kronična bubrežna bolest javlja se u 1 na 10 odraslih osoba diljem svijeta. Rano otkrivanje omogućuje pravovremeno liječenje bolesti te smanjuje i sprječava pobol i smrtnost. Ipak, smrtnost povezana s bubrežnom bolesti nastavlja rasti iz godine u godinu te se predviđa da će do 2040. kronična bubrežna bolest biti peti vodeći uzrok smrti u svijetu.

Ovogodišnji Svjetski dan bubrega odvija se pod sloganom „Bubrežno zdravlje za sve: Priprema za neočekivano, pomoć ranjivima!“. Razorni događaji, lokalni (potres, poplave, rat, ekstremni vremenski uvjeti) ili globalni (pandemija COVID-19), utječu na funkcioniranje i životne uvjete zajednice u cjelini, neizostavno vodeći k jednoj ili više posljedica za ljude, na materijalno, ekonomiju i okoliš, kao na gubitke u navedenim područjima.

Ovim poremećajima posebno su pogođeni oni koji boluju od kroničnih bolesti jer je mogućnost pristupa odgovarajućim dijagnostičkim uslugama, liječenju i njezi uvelike ugrožena. Među njima su i bubrežni bolesnici kojih je više od 850 milijuna diljem svijeta.

Kronična bubrežna bolest

Kronična bubrežna bolest (KBB), kao česta bolest koja uvelike doprinosi smrtnosti, važan je i nedovoljno prepoznat javnozdravstveni problem. Definira se kao poremećaj u građi i funkciji bubrega koji traje dulje od tri mjeseca i koji dovodi do stanja u kojem bubrezi gube sposobnost uklanjanja otpadnih produkata metabolizma i viška tekućine iz organizma, čije nakupljanje može dovesti do oštećenja drugih organa i organskih sustava te narušiti funkcioniranje cijelog organizma.

U takvom dugotrajnom i progresivnom slabljenju bubrežne funkcije, u početnim stadijima često nema simptoma ili budu neprepoznati budući da se razvijaju polako i postupno. U toj se fazi nepravilna bubrežna funkcija može otkriti samo laboratorijskim pretragama, a najčešće bude riječ o slučajnom nalazu prilikom analize krvi i urina, gdje se mogu uočiti povišene vrijednosti kreatinina u krvi, kao i znakovit nalaz povećane količine proteina i albumina izlučenih urinom.

Simptomi kronične bubrežne bolesti

Osobe s blagim do umjerenim zatajenjem bubrega mogu imati samo blaže simptome, na primjer osoba može mokriti više puta tijekom noći jer bubrezi ne mogu resorbirati vodu i koncentrirati je, što dovodi do većeg volumena mokraće. Uslijed nemogućnosti izlučivanja viška soli i vode, u osoba sa zatajenjem bubrega javlja se visoki krvni tlak, koji u konačnici može dovesti do srčanog udara ili zatajenja srca.

Napredovanjem bubrežnog zatajenja i posljedičnim porastom toksičnih tvari u krvi, mogu se javiti mnogi neurološki i probavni simptomi, poput umora, povećanog zamaranja, slabljenja mentalnih sposobnosti, mišićne slabosti i grčeva, mučnina, povraćanja, pothranjenosti i svrbeža.

Budući da je u završnim stadijima kronične bubrežne bolesti potrebno započeti s nadomještanjem bubrežne funkcije dijalizom ili transplantacijom, od iznimne je važnosti na vrijeme otkriti kroničnu bubrežnu bolest i liječiti osnovni uzrok kako bi se usporilo napredovanje do završnih stadija i očuvala što veća kvaliteta života.

Osobe s povećanim rizikom od obolijevanja

Vodeći uzroci bubrežne bolesti su šećerna bolest i povišen arterijski tlak, a porast kronične bubrežne bolesti u populaciji može se objasniti starenjem populacije, porastom šećerne bolesti, neregulirane hipertenzije i pretilosti, prekomjernim i nekontroliranim trošenjem nesteroidnih protuupalnih lijekova te izloženošću raznim toksinima okoliša.

Osobe s hipertenzijom, dijabetesom, kardiovaskularnom bolesti i obiteljskom anamnezom kronične bubrežne bolesti pod većim su rizikom od obolijevanja, stoga je bitno da se redovito kontroliraju kod svojih liječnika obiteljske medicine, uzimaju terapiju na način na koji su dogovorili s liječnikom i pridržavaju se preporučenih životnih navika kako bi razinu šećera u krvi i visinu arterijskog tlaka održali unutar poželjnih vrijednosti i tako odgodili ili spriječili pojavu kronične bubrežne bolesti.

Priključite se lovu na tihog ubojicu

Hrvatsko društvo za bubreg Hrvatskoga liječničkog zbora i Hrvatska liga za hipertenziju stoga intenzivno rade na širokoj edukaciji i osvješćivanju različitih problema povezanih s prevencijom i liječenjem kronične bubrežne bolesti. Hrvatsko društvo za hipertenziju, Hrvatska liga za hipertenziju i eMed su s partnerima prije dvije godine pokrenuli akciju Lov na Tihog ubojicu s ciljem podizanja svijesti o hipertenziji, a aktivnosti se redovito mogu pratiti na stranici Tihiubojica.hr.

U tijeku je i izrada edukativnih materijala za bubrežne bolesnike s uputama za postupanje tijekom katastrofa te niz edukativnih akcija kojima je cilj osvješćivanje problema kronične bubrežne bolesti u općoj populaciji, ali i među liječnicima obiteljske medicine te svih koji skrbe za bubrežne bolesnike.

Izvori: HZJZ, HDNDT, Lov na tihog ubojicu