Svjetski dan borbe protiv limfoma: od dijagnoze do liječenja

Kašalj i uvećani limfni čvorovi na vratu možda su među najvećih strahovima laika. Strah od kašlja vjerojatno seže dalje u prošlost zbog tuberkuloze koja je bila uglavnom smrtonosna do polovice prošlog stoljeća. Prva asocijacija na uvećane limfne čvorove je pak zloćudna bolest. No, prije nego što se spomenu limfomi uz sve simptome koji bude sumnju, ponajprije treba ukratko pojasniti limfni sustav.

Limfni sustav i njegova uloga

U svojoj praksi sam primijetila da je jako malo onih koji znaju što je limfni sustav i čemu služi. Riječ je o mreži žila, čvorova i kanala koji skupljaju i cirkuliraju višak tekućine u tijelu. Po cijelom tijelu postoji 500 do 600 limfnih čvorova. Ovi čvorovi nateknu kao odgovor na infekciju zbog nakupljanja limfne tekućine, bakterija ili drugih organizama i stanica imunosnog sustava. Limfni sustav je dio imunosnog sustava. Također održava ravnotežu tekućine i igra ulogu u apsorpciji masti i hranjivih tvari topivih u mastima.

Limfni sustav vraća višak tekućine i proteina iz tkiva koji se ne mogu vratiti kroz krvne žile. Tekućina se često skuplja u sićušnim prostorima koji okružuju stanice, poznatim kao intersticijski prostori. Male limfne kapilare povezuju te prostore s limfnim sustavom. Limfni sustav igra ključnu ulogu i u radu crijeva. Pomaže u transportu masti, borbi protiv infekcija i uklanjanju viška tekućine. Treća funkcija limfnih čvorova je obrana tijela od izlaganja potencijalno opasnim mikroorganizmima, poput infekcija.

Što su limfomi?

Limfomi su, vrlo pojednostavljeno objašnjeno, rak limfnih čvorova u kojima rastu abnormalne bijele krvne stanice. Oni nisu tako česta bolest; u Hrvatskoj godišnje obolijeva oko 600 ljudi.

Do prije 30 godina osobe oboljele od ove bolesti bile su osuđene na smrt. Na sreću, medicinska znanost je u ovom području jako napredovala te veliki broj oboljelih ima šanse za preživljavanje. I da, Hrvatska ima izuzetno dobre rezultate u liječenju limfoma, a u najtežim slučajevima naši hematolozi imaju mogućnost kontakta s kolegama iz cijelog svijeta i konzultirati se.

Limfom se razvija kada bijele krvne stanice (limfociti) rastu van kontrole. Limfociti su dio imunosnog sustava koji pomaže u borbi protiv infekcije. Oni putuju po tijelu u limfnom sustavu noseći tekućinu koja se zove limfa. Limfna tekućina prolazi kroz limfne čvorove. Iz tog razloga, limfom se također može nazvati rakom imunosnog sustava.

Vrste limfoma

Postoje dvije glavne vrste limfoma, koje se šire i liječe različito:

• Non-Hodgkinov limfom (koji čini oko 90% limfoma)
• Hodgkinov limfom (koji ima karakterističan izgled u biopsijama).

Postoji oko 40 podtipova ne-Hodgkinovih limfoma koji se razlikuju po tome koliko brzo rastu i šire se te kako se bolesnici osjećaju. Za liječenje limfoma potrebno je vrlo dobro znanje hematologa te interdisciplinarna suradnja. To posebice zato što se svi limfomi ne tretiraju isto.

Što povećava rizik obolijevanja od limfoma

Kao i kod većine vrsta raka, većina genetskih mutacija koje uzrokuju limfom događa se spontano, bez prepoznatljivog uzroka. Ali istraživanja pokazuju da sljedeća stanja ili problemi mogu povećati rizik od razvoja limfoma:

• bolesnici koji su inficirani  virusom humane imunodeficijencije (HIV), Epstein-Barr virusom (mononukleoza) i herpesvirusom tipa 8,
• obiteljska povijest limfoma,
• kada je imunosni sustav oslabljen drugim stanjima ili medicinskim tretmanima – na primjer, ljudi kojima su presađeni organi uzimaju imunosupresive kako bi spriječili njihovo tijelo da odbaci presađeni organ,
• kod ljudi koji imaju autoimunu bolest – autoimuna bolest se događa kada imunosni sustav slučajno napada tijelo umjesto da ga zaštiti.

Simptomi limfoma

Simptomi limfoma su vrlo netipični i stoga se bolest nerijetko relativno kasno dijagnosticira:

• bezbolno oticanje limfnih čvorova na vratu, u pazuhu ili preponama,
• stalni umor,
• vrućica,
• noćno znojenje,
• kratkoća daha,
• neobjašnjivi gubitak težine,
• svrbež kože.

Postavljanje dijagnoze

Radna dijagnoza se postavlja temeljem kliničkog pregleda (kada se može naći niz uvećanih limfnih čvorova u raznim dijelovima tijela), vrlo rijetko krvnim pretragama dostupnim u primarnim laboratorijima, a rendgen pluća može biti od koristi.

Za točnu dijagnozu i vrstu limfoma potrebna je biopsija limfnog čvora, a nakon toga biopsija koštane srži te CT i/ili PET CT. Imunološke, genetske i biokemijske pretrage, uz patohistološku dijagnozu, su od presudne važnosti pri odabiru terapije.

Liječenje limfoma

Kod odabira liječenja vodi se računa o općem stanju pacijenta, pridruženim bolestima te proširenosti bolesti. Stoga se niti jedan pacijent ne liječi na isti način.

Liječenje se može provoditi na više načina:

• Kemoterapija – koristi lijekove za uništavanje brzorastućih stanica, poput stanica raka. Lijekovi se obično daju kroz venu, ali se mogu uzeti i kao tablete, ovisno o vrsti lijeka.
• Terapija zračenjem.
• Transplantacija koštane srži, odnosno transplantacija matičnih stanica.
• Ostali tretmani – ostali lijekovi koji se koriste za liječenje limfoma uključuju ciljane lijekove koji su usmjereni na specifične abnormalnosti u stanicama raka. Lijekovi za imunoterapiju koriste imunosni sustav za ubijanje stanica raka.

Na kraju, možda najbitnije, treba spomenuti da u Hrvatskoj imamo izvrsne stručnjake koji imaju izuzetno znanje i sposobnosti u liječenju limfoma.