Svjetski dan borbe protiv AIDS-a: što je uzročnik, a što bolest?

HIV je virus koji uzrokuje bolest AIDS, a naziv je nastao od kratice engleskog naziva Human Immunodeficiency Virus tj. u prijevodu virus humane imunodeficijencije. Postoje dva tipa HIV-a:  HIV-1 (odgovoran je za pandemiju) i HIV-2 (ograničen na području zapadne Afrike).

HIV pripada porodici retrovirusa (rod Lentivirus), a ulaskom u ljudski organizam virus napada specifičnu vrstu bijelih krvnih stanica, T-limfocite koji na sebi imaju CD4 receptore (tzv. CD4+  limfocite). U njima se množi, uništava ih i tako postupno dovodi do slabljenja imuniteta.

Što je AIDS?

AIDS je kratica od engleskog naziva Acquired Immunodeficiency Syndrome, što u prijevodu znači sindrom stečene imunodeficijencije. Istoznačna francuska kratica za ovu bolest je SIDA (Syndrome d’immunodéficience acquise). Izraz SIDA, a tako i izvedenica „sidaš“ i slično, se izbjegava u Hrvatskoj zbog negativne konotacije, čime smanjujemo stigmatizaciju oboljelih.

AIDS je smrtonosna, neizlječiva, spolno prenosiva bolest, a prenosi se i krvlju te s majke na dijete tijekom trudnoće, poroda i dojenja. Ova je bolest krajnji i najteži stadij HIV infekcije uzrokovan teškim oštećenjem imunosnog sustava.

Potrebno je istaknuti da osoba koja je inficirana HIV-om ne mora ujedno imati i AIDS. Dijagnoza AIDS-a postavlja se na temelju broja CD4+ limfocita te prisustva oportunističkih infekcija i malignih bolesti koje se pojavljuju tijekom HIV infekcije.

Kakav je prirodni tijek (bez liječenja) HIV infekcije?

Tri do šest tjedana nakon primarne infekcije slijedi akutni HIV sindrom. U ovom stadiju neće imati svi simptome već 30 do 50% zaraženih. Sindrom traje nekoliko tjedana i sličan je mononukleozi, a može obuhvaćati sljedeće znakove i simptome:

• generalizirana limfadenopatija,
• glavobolja,
• malaksalost,
• mialgija,
• febrilnost,
• noćno preznojavanje,
• proljev i
• mršavljenje.

Nakon akutnog HIV sindroma slijedi razdoblje kliničke latencije, potom, nakon 10-ak tjedana, faza oportunističke infekcije (AIDS) i u konačnici, smrt.

Kako mogu znati da sam inficiran s HIV-om?

Jedini način da doznamo jesmo li zaraženi HIV-om jest da se testiramo. Velik broj osoba zaraženih HIV-om godinama nemaju nikakve simptome. Inače, znakovi koji mogu sugerirati da se radi o HIV infekciji su:

• nagli gubitak težine,
• suhi kašalj,
• groznica koja se ponavlja,
• jako noćno znojenje,
• neobjašnjivi umor,
• otečene limfne žlijezde na vratu, ispod pazuha ili u preponama,
• proljev koji traje više od tjedan dana,
• bijele točke ili neobične ranice u ustima ili grlu,
• upala pluća,
• crvenkaste ili smećkaste mrlje na koži ili sluznici usta,
• gubitak pamćenja,
• depresija…

Treba zapamtiti kako se ovi simptomi mogu pojaviti u mnogim drugim bolestima.

Sve osobe koje prakticiraju ili su prakticirale rizična ponašanja obvezno bi se trebale testirati na HIV.

Što je to „period prozora“ ili „window period“?

To je vrijeme potrebno da netko tko je zaražen HIV-om počne proizvoditi protutijela na HIV (tzv. serokonverzija). Tijekom tog vremena kod zaražene osobe se ne mogu testovima dokazati protutijela, iako ona mogu biti prisutna.

U većine se ta protutijela mogu dokazati nakon mjesec dana, a kod svih ljudi protutijela se pojave unutar tri mjeseca od infekcije. 

Koji su načini zaraze HIV-om?

Postoje tri puta prijenosa HIV-a :

• nezaštićeni spolni odnos (oralni, vaginalni i analni) sa zaraženom osobom,
• izravni unos zaražene krvi u tijelo nezaražene osobe,
• vertikalni prijenos sa zaražene majke na dijete tijekom trudnoće, poroda i dojenja.

HIV se ne može prenijeti:

• HIV se ne prenosi uobičajenim međuljudskim kontaktima, rukovanjem, grljenjem.
• Ne prenosi se u kontaktu s predmetima kao što su javne telefonske govornice, novac, ručke u vlaku, tramvaju ili autobusu.
• Ne prenosi se korištenjem javnih zahoda, bazena ili sauna. Isto tako, ne prenosi se preko posuda za jelo, čaša, ručnika, posteljine.
• Ne prenosi se šmrcanjem, kašljanjem i kihanjem.
• Ne prenosi se frizerskim i kozmetičkim tretmanima.
• Ne prenosi se intimnim kontaktima kao što je: milovanje, ljubljenje usnicama, petingom, masturbacijom.
• Ne može se prenijeti ni putem domaćih ili divljih životinja, ni ubodom insekata.

Koliko prezervativi zaštićuju od HIV-a?

Prezervativi su izrazito učinkoviti u sprečavanju prijenosa HIV-a sa zaražene na zdravu osobu ako se koriste uvijek i pravilno. To su pokazala istraživanja u laboratoriju, kao i epidemiološke studije. 

Jedini 100% sigurni načini da se ne zarazite HIV-om spolnim putem su apstinencija (suzdržavanje) od spolnih odnosa i uzajamna vjernost dvaju (ili više) HIV negativnih partnera.

Kome se preporučuje testiranje na HIV?

• ako ste imali veći broj spolnih partnera, spolni odnos sa stranim državljanima, prostitutkama ili partnerom kojeg niste dobro poznavali, a sve bez korištenja prezervativa,
• ako ste intravenski, intramuskularno ili potkožno primijenili ili se uboli na već rabljene igle i šprice,
• ako ste imali spolni odnos bez prezervativa s osobom čiji HIV status ne znate,
• ako ste imali u životu neku spolno prenosivu bolest (HPV, sifilis, gonoreju itd.).

Svatko tko želi može se anonimno, dobrovoljno i besplatno testirati u HIV savjetovalištu Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije. Popis svih centara u Hrvatskoj dostupan je na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Liječenje HIV/AIDS-a

Uz današnju HAART (Highly Active Antiretroviral Treatment) terapiju smatra se kako bi bolesnici trebali živjeti gotovo normalno dug život. Preduvjet je da se što ranije otkrije da su HIV pozitivni. Stoga je važno da se osobe s rizičnim ponašanjima testiraju na HIV.

Izvor: Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije