Svi želimo razviti otpornost, no poznajete li svoj imunosni sustav?

Pojam imunost označava sposobnost organizma da se obrani od zaraznih bolesti uzrokovanih mikrobima i njihovim toksinima. Osoba s dobrim imunitetom ima sposobnost uspješno se obraniti od određenih bolesti.

Ovom prilikom upoznat ćemo vas s „anatomijom“ imunosnog sustava te pojednostavljeno prikazati njegovo djelovanje.

Leukociti (bijele krvne stanice)

Glavne stanice imunosnog sustava su bijele krvne stanice (leukociti). Vrste bijelih krvnih stanica su makrofazi, neutrofili i limfociti.

Topljive tvari

Topljive tvari su molekule koje se ne nalaze unutar stanica, već su otopljene u tekućini, kao što je plazma. Najvažnije topljive tvari su protutijela, bjelančevine komplementa i citokini. Neke topljive tvari služe kao glasnici, kako bi privukli i aktivirali ostale stanice.

Limfatički sustav

Limfatički sustav je niz limfnih čvorova povezanih limfnim žilama. Limfni čvorovi sadrže mrežu tkiva unutar koje su gusto zbijeni limfociti. Ta mreža limfocita zadržava, napada i uništava štetne organizme koji uzrokuju infekcije. Limfni čvorovi su često nagomilani u područjima u kojima se limfne žile granaju, kao što je to na vratu, u pazušnim jamama ispod ruku i u preponama.

Limfa, tekućina bogata bijelim krvnim stanicama teče kroz limfne žile. Limfa pomaže pri vraćanju vode, bjelančevina i drugih tvari iz tjelesnih tekućina u krvotok. Sve tvari sakupljene limfom prolaze kroz barem jedan limfni čvor i njegovu propusnu mrežu limfocita.

Ostali tjelesni organi i tkiva timus, jetra, slezena, apendiks (crvuljak tj. slijepo crijevo), koštana srž (moždina) i sitne nakupine limfnog tkiva poput tonzila u grlu i Peyerovih ploča u stijenci tankog crijeva također su dio limfatičkog sustava. I oni pomažu tijelu u borbi protiv infekcije. U prvim se godinama života imunosni sustav tek razvija. Tada je aktivan timus. On proizvodi velike količine bijelih krvnih stanica. Tijekom puberteta, pod utjecajem spolnih hormona, funkcija timusa slabi te na kraju prestaje sa svojim djelovanjem.

Kako djeluje obrana?

Bijele krvne stanice predstavljaju obranu tijela od zaraznih organizama i stranih tvari. Da bi na zadovoljavajući način obranili tijelo, dovoljan broj bijelih krvnih stanica mora poticati (stimulirati) prave odgovore (reakcije), doći tamo gdje su potrebni i tada ubiti te probaviti štetne organizme i tvari.

Citokini djeluju kao glasnici imunosnog sustava. Izlučuju ih stanice imunosnog sustava kao odgovor na podražaj. Citokini pojačavaju (ili potpomažu) neke dijelove imunosnog sustava i sprječavaju (ili stišavaju) druge. Pronađeni su mnogi citokini, a njihov popis sve je dulji.

Neki citokini mogu se unijeti injekcijom, pri liječenju određenih bolesti. Na primjer, interferon alfa je učinkovit u liječenju određenih vrsta raka, poput leukemije vlasastih stanica. Drugi citokin, interferon beta, može pomoći u liječenju multiple skleroze. Treći citokin, interleukin2, može potpomoći liječenje malignog melanoma i raka bubrega, premda njegovo korištenje ima i nepovoljne učinke. Još jedan od citokina, čimbenik koji stimulira stvaranje kolonija granulocita, a koji potiče stvaranje neutrofila, može se davati bolesnicima koji boluju od raka, čiji je broj neutrofila smanjen zbog kemoterapije.

Mikroorganizmi na površini svojih stanica imaju bjelančevine koje se nazivaju antigeni. U dodiru sa svojim srodnim antigenom limfociti se aktiviraju, proliferiraju i uništavaju mikroorganizme koji su napali tijelo. Kada obrane organizam, većina limfocita umire. Ostaju memorijski limfociti koji će puno brže proliferirati ako isti antigen napadne ponovo.

Nastanak memorijskih stanica moguće je potaknuti cijepljenjem, i upravo je to razlog zašto se cijepimo. Imunosni sustav neprestano brani naše tijelo i čisti ga od mikroorganizama.