Suživot s kukcima: kako tretirati ubode i ugrize

Za sve ubode kukaca vrijedi isto: stavljanje hladnog obloga i, ako je ostao žalac, izvaditi ga. U velikoj većini slučajeva to je dovoljno. Ali ipak, nisu svi kukci isti i ne djeluju isto na mjesto uboda, odnosno ugriza, kao ni na organizam.

Ono što je svima zajedničko, jest da prilikom uboda ili ugriza odlažu dio otrova/sline koji dovodi do lokalne, ali i sistemske reakcije. Neki kukci u sebi imaju i uzročnike zaraznih bolesti, kao što je to slučaj s komarcima i krpeljima.

Ubodi komaraca

Najčešći su ugrizi komaraca. I tu ne možete napraviti previše. Što se vas tiče, morate voditi računa da u svojoj okolini nemate otvorene površine s vodom jer one su omiljeno stanište komaraca. Isto tako, nadajte se da će lokalna zajednica poduzeti sve mjere za suzbijanje komaraca.

Za sprječavanje uboda možete koristiti repelente u spreju, stiku ili u obliku kreme (pri čemu treba misliti o izboru primjerenih za djecu), a kod velikih reakcija na ubode možete pokušati s nekom od krema za lokalnu uporabu koju možete naći u ljekarni.

Komarci najčešće prenose malariju i virus Zapadnog Nila, ali ne i u našim krajevima. Ipak, znalo je biti sporadičnih slučajeva infekcije virusom Zapadnog Nila, no izuzetno rijetko.

Ubodi ose, stršljena i pčele 

Ubod ose, stršljena ili pčele može izazvati vrlo burnu reakciju na mjestu uboda, ali i sustavnu reakciju koja dovodi do anafilaktičkog šoka.

Kod uboda ovih kukaca vrlo brzo nastaju otok i crvenilo koji traju danima. Otok je pritom veći kod uboda na licu (zbog velike količine rahlog vezivnog tkiva koje vrlo lako otekne) te na šaci. Nikakvo uzimanje tableta protiv alergije kao ni injekcija neće smanjiti otok i skratiti trajanje otoka.

Ubod ova tri kukca kod nekih osoba preosjetljivih (alergičnih) na njihov otrov može dovesti do vrlo burne sustavne reakcije koja, nažalost, može dovesti i do smrti. Pacijent osjeća svrbež kože cijelog tijela, uskoro se pojavljuju urtike (koprivnjača), najprije golicanje u ždrijelu, potom i osjećaj gušenja te stvarnog gušenja zbog otoka glasnica. S vremenom dolazi do pada tlaka, koža je hladna i oznojena, pa je vrlo važno dati odgovarajuću terapiju kako bi se izbjegao fatalan ishod. Osobe koje su jednom doživjele takvu reakciju na ubod kukca, imaju pravo na EpiPen – adrenalin za laike (postoje doze za odrasle i djecu). EpiPen je injekcija koju laik (dakle, osoba bez medicinske izobrazbe) može dati sam sebi u mišić ili to može učiniti netko u njegovoj blizini. Pri davanju se ne smije odmah vaditi igla, već treba pričekati nekoliko sekundi da cijeli lijek uđe u mišić.

U slučaju ovako burne reakcije, treba zvati hitnu pomoć te vrlo jasno i bez panike objasniti o čemu je riječ.

Ugriz krpelja

Ugriz krpelja izaziva najveću zabrinutost zbog mogućeg razvoja encefalitisa (upale mozga), odnosno bolesti poznate kao krpeljni meningoencefalitis koja uključuje upalu moždane ovojnice, leđne moždine i mozga.

No nešto češća je Lajmska bolest uzorkovana bakterijom Borrelia Burgdorferi. Krpeljni meningoencefalitis izazvan je virusom krpeljnog encefalitisa.

Pri ubodu ne možemo znati je li krpelj zaražen, odnosno prenosi li jednu od ove dvije bolesti ili obje. No nije potrebno odmah ići liječniku ili čak tražiti hitnu medicinsku pomoć. Mjesto uboda potrebno je oprati vodom i sapunom. Ako je krpelj zaostao, može se pokušati odstraniti pincetom. U slučaju da ostane glava, također ne treba hitno juriti liječniku na vađenje jer je već pri samom ugrizu krpelj ispustio svoju slinu i unio bakteriju ili virus (ako ih sadrži).

Lajmska bolest i krpeljni meningoencefalitis

Simptomi lajmske bolesti su jako raznoliki. Obično se javljaju u periodu od tri do 30 dana nakon uboda, osipom na mjestu uboda. Tek u tom slučaju je potrebno započeti s antibiotikom.

Krpeljni meningoencefalitis je bolest izazvana virusom. Mnogi ljudi zaraženi virusom krpeljnog meningoencefalitisa nemaju simptome. Za osobe sa simptomima, vrijeme od uboda krpelja do osjećaja bolesti (razdoblje inkubacije) obično je oko sedam do 14 dana, ali može biti u rasponu od oko četiri do 28 dana. Može se javiti i teški oblik bolesti koja uključuje infekciju mozga (encefalitis) ili membrane oko mozga i leđne moždine (meningitis).

Početni simptomi mogu uključivati:

• ​​groznicu,
• glavobolju,
• povraćanje i
• slabost.

Nekoliko dana kasnije mogu se razviti ozbiljni simptomi, uključujući:

• zbunjenost,
• gubitak koordinacije,
• poteškoće u govoru,
• slabost ruku ili nogu i
• epileptične napadaje.

Ponekad početni simptomi traju nekoliko dana i potpuno nestanu, ali onda se otprilike tjedan dana kasnije razviju ozbiljniji simptomi (poznati kao „dvofazna bolest“).

Cijepljenje protiv krpeljnog meningoencefalitisa

Dobra vijest je da vrlo mali broj ljudi godišnje u Hrvatskoj oboli od krpeljnog meningoencefalitisa, broj varira od 20 do 50. Ipak, određenim skupinama ljudi se preporučuje cijepljenje, a to su osobe koje pripadaju rizičnim grupama i češće su izložene ugrizu krpelja i to samo u krajevima gdje ima krpeljnog meningoencefalitisa (u poznatim endemskim područjima). Opravdano je cijepljenje šumara, šumskih radnika, vojnika, lovaca, planinara, ali i izletnika i turista koji samo povremeno borave u endemskim krajevima. Najvažnije je prilikom odlaska u prirodu imati prikladnu odjeću i obuću te se pregledati nakon boravka u prirodi. Najveća prirodna žarišta u Hrvatskoj su u sjevernoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj. 

O cijepljenju se odlučuje nakon pregleda epidemiologa u nadležnom zavodu za javno zdravstvo. Naime, cijepljenje se provodi u cjepnim ambulantama pri zavodima za javno zdravstvo s tri doze cjepiva protiv krpeljnog meningoencefalitisa. Time se postiže zaštita koja traje tri do četiri godine, što znači da se nakon tri godine treba docijepiti jednom dozom ako se želi zadržati odgovarajuća razina zaštite.

Kukci su sastavni dio našeg života, ne treba ih se bojati ali treba znati živjeti s njima.