Sunce liječi tamu: dnevna svjetlost kao prirodni antidepresiv
Bez dovoljno sunca, mozak stvara manje serotonina, povećavajući rizik od nastanka ili pogoršanja depresije.
Često slušamo o štetnim učincima sunca na kožu, no njih je moguće spriječiti pravilnom primjenom krema s visokim zaštitnim faktorom te ostalih mjera zaštite. Potencijalne opasnosti od sunca manje su u usporedbi s dobrobitima koje donosi. Dio dobrobiti odnosi se na antidepresivna svojstva sunčeve svjetlosti. Ona su poznata od davnina, ali je njihov mehanizam utvrđen tek potkraj 20. stoljeća.
Stručnjaci upozoravaju: vitamin D ne smije manjkati u organizmu, mora se nadoknaditi
Spomenuti se mehanizam sastoji od utjecaja dnevne svjetlosti i mraka na biokemijske procese u mozgu. Svjetlost putem očnog živca nalaže neuronima da luče serotonin, hormon i neuroprijenosnik, čije su uloge dobro raspoloženje te osjećaji spokoja i zaštićenosti. Sniženo raspoloženje glavna je značajka depresije, bolesti odgovorne za najveći postotak suicida. Svakodnevna doza sunca popravlja ne samo raspoloženje, nego i spavanje tako što podešava unutrašnji sat, usklađujući ritam budnosti i spavanja s izmjenom dana i noći. Za pozitivne zdravstvene učinke najbolje je izlagati se suncu ujutro.
Igra svjetla i tame
S druge strane, mrak naređuje žlijezdi epifizi da proizvodi hormon melatonin, koji navodi na usnivanje i spavanje. Kad svane dan, svjetlost zaustavlja lučenje melatonina i ponovno pokreće “tvornicu” serotonina. Zanimljivo je da sunce diže serotonin, a spušta melatonin i slijepim ljudima, pod uvjetom da im optički živac nije mrtav. Činjenica da pod utjecajem sunčeve svjetlosti mozak proizvodi više serotonina, a manje melatonina razlog je zbog kojeg ste ljeti u prosjeku budniji, živahniji i raspoloženiji nego zimi.
Nimalo slučajno, serotonin je tvar na koju se oslanja najraširenija klasa antidepresiva, SSRI. Lijekovi iz te klase održavaju serotonin duže aktivnim u sinapsama, pukotinama među neuronima u područjima mozga zaduženima za raspoloženje. Da bi serotonin, kao i drugi neuroprijenosnici, obavljao posao prenošenja signala među neuronima, mora biti prisutan u sinapsama. Antidepresivi iz skupine SSRI sprečavaju serotonin da napusti sinapsu i vrati se u matične neurone.
Umjetno sunce dobro kao i pravo
U mračnije doba godine pad serotonina usporedno s dizanjem melatonina uzrokuje osjetljivijim ljudima sezonski poremećaj raspoloženja, kolokvijalno poznat kao zimska depresija. Ovaj se poremećaj, obilježen tugom, bezvoljnošću, jakom pospanošću i poremećenim apetitom, javlja u kasnu jesen, a povlači početkom proljeća. Osim antidepresiva, protiv zimske depresije pomaže i tehnologija.
Uređaji za antidepresivnu fototerapiju snage do 10.000 luksa oponašaju sunčevu svjetlost i slično utječu na mozak. Spasonosni su za stanovnike sjevernih geografskih širina, gdje su zimski dani vrlo kratki. Mogu poslužiti i stanovnicima drugih zona, osjetljivijima na oscilacije u količini prirodnog svjetla. Fototerapijski su uređaji sigurni za korištenje jer ne emitiraju ultraljubičasto zračenje i ne mogu uzrokovati opekline. Lako ih je naći i naručiti online u dva osnovna modela: kutija (ili boks) i šljem (vizir), namijenjen nošenju na glavi. Fototerapijska kutija emitira jaču svjetlost nego šljem i ne zahtijeva gledanje direktno u nju. Šljem svijetli direktno u oči, ali ne uzrokuje nikakve smetnje.
Sunce nije samo bauk: Vitamin D jača kosti i mozak, štiti od raka…
Iako se više govori o ovom potonjem, mnogi znanstvenici tvrde da zdravstvene blagodati umjerenog izlaganja suncu nadmašuju rizike. Primjerice,...
SAZNAJTE VIŠEUmjereno izlaganje suncu osigurava još zdravstvenih blagodati.
- Više testosterona i endorfina – Testosteron podiže želju za seksom i pridonosi boljem raspoloženju, a jače se luči kad je koža izložena suncu. Nivo je testosterona najviši u kolovozu, dok je u veljači za 30% niži. Sunčeva svjetlost potiče i stvaranje vitamina D i endorfina, skupine “hormona sreće” koji promiču osjećaj duševnog i tjelesnog blagostanja.
- Manje kilograma – Da bi odagnali depresiju i anksioznost, ljudi jedu ugljikohidrate, kojih ima najviše u slatkišima, kruhu, tjestenini i drugim kaloričnim namirnicama. Sunce ublažava depresiju i anksioznost, čime suzbija glad i žudnju za ugljikohidratima.
- Manje želje za alkoholom – Mrak diže melatonin, koji pojačava pospanost i želju za alkoholom. Pokusi su pokazali da štakori držani u mraku radije piju alkohol nego vodu i da oni kojima je ubrizgan melatonin postaju alkoholičari. Sunce obuzdava melatonin i smanjuje rizik od alkoholizma.