Što učiniti i kome se javiti u slučaju nuspojava lijekova

Za lijekove možemo reći kao i za vatru: dobar gospodar, ali loš sluga. Što to znači? Svaki, ali baš svaki lijek (uključujući i „bezazlene“ vitamine koje kupujete u ljekarni bez recepta) mogu imati nuspojave. Jednu ili više. Bezazlene ili po smrt opasne. Malo ćemo zakomplicirati situaciju: uzimanje više lijekova, bez obzira idu li na recept ili bez recepta, pa i nekih vrsta čajeva, povećavaju mogućnost nastanka nuspojave.

Što su nuspojave?

Od dobrog starog aspirina (prvi put proizvedenog 1899. godine), pa do najsofisticiranijeg lijeka na tržištu, svi lijekovi imaju nuspojave koje se mogu pojaviti, ali i ne moraju. Većina nuspojava je blaga, pa neke predstavljaju samo neugodnost, blago smanjenje kvalitete života. S druge strane, neke su ozbiljne, neke su jednostavno čudne, a nažalost, neke nuspojave su i smrtonosne.

Nuspojava je neželjeni simptom uzrokovan medicinskim liječenjem. Svi lijekovi mogu izazvati nuspojave, uključujući lijekove na recept, lijekove bez recepta i komplementarne lijekove. Komplementarni lijekovi uključuju biljne pripravke, vitamine i neke proizvode koje izdaju homeopati i drugi praktičari komplementarne (nekonvencionalne) medicine.

Svake godine oko 230.000 Australaca bude primljeno u bolnicu zbog problema s lijekovima, uključujući nuspojave. Dok se većina nuspojava može kontrolirati, neke mogu biti vrlo ozbiljne i čak uzrokovati smrt. U vašem je interesu da mudro upravljate svojim lijekovima u suradnji sa svojim liječnikom.

Zašto dolazi do nuspojava?

Postoje različiti razlozi za nuspojave povezane s lijekovima.

To uključuje:

• doziranje koje će možda trebati prilagoditi,
• individualna reakcija na sastojak lijeka,
• lijek koji ubija jednu vrstu neželjenih stanica, ali također uništava zdrave stanice,
• interakcije između lijekova.

Vrste lijekova i najčešće nuspojave

Najčešće nuspojave lijekova su alergijske reakcije, tako da se kod antibiotika, na primjer, u 5% slučajeva javljaju alergijske reakcije. Uglavnom su to blage reakcije koje se očituju osipom na koži, ali mogu biti i po život opasne u slučaju anafilaktičke reakcije. Neki antibiotici dovode do pojave osipa ako se daju neprimjereno kod virusne infekcije, što se najčešće događa kod primjene amoksicilina samog ili u kombinaciji s klavulanskom kiselinom.

Znači, alergijske reakcije su najčešće nuspojave, zatim slijede nuspojave vezane uz gastrointestinalni trakt (mučnina, povraćanje, proljev), pa nuspojave koje se manifestiraju na koži.

Lijekovi koji se vrlo često koriste, a izazivaju i nešto češće nuspojave su jedna vrsta lijekova za povišeni tlak (ACE inhibitori – inhibitori angiotenzin konvertirajućeg enzima) te lijekovi za sniženje kolesterola (hipolipemici). ACE inhibitori dovode do suhog kašlja te se moraju zamijeniti sličnim lijekovima – ARB  blokatori (blokatori angiotenzinskih receptora). Hipolipemici znaju izazivati oštećenje mišića (pojavljuje se bol u mišićima) i jetre te se u tom slučaju moraju prestati uzimati.

Praćenje nuspojava

Spomenuli smo samo neke od češćih nuspojava lijekova koji se najčešće koriste. Za praćenje nuspojava postoji čitav organizirani sustav, od nacionalne do međunarodne razine, u što su uključeni HALMED (Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode) te EMA (European medicines agency).

HALMED radi temeljem Zakona o lijekovima i pripadajućeg Pravilnika o farmakovigilanciji. Agencija prati nuspojave zabilježene u Republici Hrvatskoj koje su zdravstveni radnici i nositelji odobrenja za stavljanje lijeka u promet obvezni prijavljivati. Svoja izvješća HALMED šalje EMA-i te se tako dobiva velika baza podataka o nuspojavama koja olakšava rad zdravstvenim djelatnicima.

Nuspojave nisu tako česte (prema izvješćima HALMED-a): U 2021. godini zdravstveni radnici i pacijenti/korisnici lijeka izravno su HALMED-u uputili 7156 prijava sumnji na nuspojave, nositelji odobrenja proslijedili su HALMED-u 2032 prijave, od HZJZ-a su zaprimljene 533 prijave, od IMI-ja 227 prijava, dok je EMA putem MLM servisa HALMED-u proslijedila 18 prijava.

Svaka prijava nuspojave koju HALMED zaprimi prolazi određenu proceduru i o tome se obavještava podnositelj prijave. Stručna obrada, ocjena i evaluacija zaprimljenih sumnji na nuspojave provodi se prema točno utvrđenim međunarodnim kriterijima za ocjenu povezanosti lijeka i prijavljene sumnje na nuspojavu te se utvrđuje može li određena nuspojava biti uzročno-posljedično povezana s lijekom, odnosno biti posljedica primjene lijeka.

Provjerite upute, a svakako se javite liječniku ili ljekarniku

Svako pakiranje lijeka u uputama sadrži i moguće nuspojave te moguću učestalost tih nuspojava. To omogućava i korisnicima lijeka i zdravstvenim djelatnicima da procijene je li stvarno došlo do neželjenog djelovanja lijeka. U nekim slučajevima potrebna je i procjena treba li ukinuti određeni lijek ili je on u tolikoj mjeri potreban u liječenju što je najčešće primjer citostatika. Tada se učinak nuspojava pokušava umanjiti drugim postupcima ili liječenjima.

Više o prijavljivanju nuspojava te načinu kako sami možete prijaviti nuspojavu saznajte na stranicama HALMED-a. 

I na kraju, ona čuvena rečenica: „Obratite se svom liječniku ili ljekarniku za daljnje informacije i savjete“ ima smisla, bez obzira kojom brzinom je izgovorena u reklami na televiziji ili radiju.