Česte morske tegobe: što učiniti ako nagazite na morskog ježa ili ako vas opeče meduza?

Klimatske promjene s dugotrajnim toplinskim valovima sve više nam smanjuju užitak boravka na moru. Na godišnji odmor odista treba ići opušten, smiren i sa željom da se što više uživa u tih nekoliko dana. Ali, doza opreza je uvijek potrebna i posve opušteno ponašanje nije baš poželjno jer svi želimo izbjeći bolesti i ozljede koje nam mogu pokvariti ljetovanje, a u najgorim slučajevima, promijeniti život.

Znači, pored umjerenog konzumiranja alkohola i hrane, potrebno je voditi računa o mogućim ozljedama, kako na kopnu tako i u vodi, izbjegavanju sunčevih zraka kada su najjače (od 11 do 17 sati), te uzimanju dovoljne količine vode da bi se izbjegla dehidracija.

Neugode koje vrebaju iz mora

Nažalost, postoje situacije kada dolazi do ozljeda ili pogoršanja zdravstvenog stanja te je potrebno pružiti prvu pomoć. U većini situacija, ako pružite odgovarajuću prvu pomoć, nije potrebna intervencija medicinskog osoblja. To se osobito odnosi na kontakte sa životinjama i biljkama koje se nalaze u Jadranskom moru.

Još uvijek imamo sreću da je samo mali broj vrsta relativno opasan po ljude te izaziva reakcije svojim dodirom ili ubodom. Nažalost, u budućnosti ćemo morati pratiti dolazi li do promjene životinjskih vrsta u Jadranskom moru, a sve zbog klimatskih promjena.

Ubod morskog ježa: nabavite „crnu mast“

Ubod ježa je među onim situacijama koje vam se mogu relativno jednostavno dogoditi. Dobra stvar je da ćete rijetko naići na ježa na velikim plažama s puno kupača. Ali ako odaberete usamljene uvale, možete vrlo lako nagaziti na ježa koji voli čistu i mirnu vodu ili, vrlo rijetko ali se i to događa, na njega sjesti.

Tada ne dolazi samo do uboda, već se nekoliko (pa čak i više) bodlji zadrži, uglavnom zabijene u stopalu. Tko je pokušao vaditi te bodlje odmah nakon uboda, shvatio je da je to vrlo mukotrpan posao.

Postoji dobar stari način pomoći, a uvijek je korisno pitati za savjet domicilno stanovništvo, posebice stare i iskusne domaće liječnike. U situaciji kada vam ostanu bodlje ježa u tijelu, najbolje je taj dio tijela namazati „crnom kremom“, zamotati i previjati svaki dan. Nakon tri dana, kada koža postane mekana, daleko je lakše izvaditi bodlje.

Prema uputama proizvođača, „crna mast“ (ihtiol) se koristi kod atopijskog dermatitisa (neurodermitisa), kroničnog dermatitisa i ostalih vrsta ekcema tj. dermatitisa koje karakterizira zadebljana, suha i ljuskava koža praćena svrbežom. Crna mast se također koristi kod akni, folikulitisa i drugih upalnih promjena kože.

Kako koristiti „crnu mast“ za vađenje bodlji ježa?

Prije uporabe, mast nanesite na mali dio kože. Nakon desetak minuta provjerite reakciju kože i ako nema pojačanog nadražaja, nastavite s upotrebom. Znači, ako imate nekoliko zaostalih bodlji ježa, namažite taj dio s kremom, previjte sa zavojem (kontrolirajte svaki dan mjesto uboda), nakon tri dana skinite povoj i s lakoćom ćete izvaditi bodlje jer je koža postala jako mekana.

Meduze i riba pauk: vrući oblozi i otopina amonijaka

Meduze i ribe su životinje koje izazivaju drugu vrstu reakcije organizma. Određene vrste riba uglavnom imaju otrovne bodlje te je potrebna pažnja, ne samo tijekom ronjenja, nego i kod čišćenja takvih riba, odnosno njihove pripreme za jelo. Posebno je opasna riba pauk.

Niti jedna životinja nema tendenciju napadati ljude, nego se na nas „obrušavaju“ kada se osjećaju ugrožene, dakle brane se od našeg napada. Meduze su ovo ljeto „negativni hit“ Jadranskog mora – ima ih u svim područjima i svojim dodirom (opet u samoobrani) izazivaju veliku nelagodu kod ljudi.

Ono što je zajedničko za sve morske životinje jest da je njihov otrov termolabilan, pa je lokalna uporaba topline jedina terapija. To znači da se na mjesto uboda ili dodira stavlja predmet zagrijan toliko da se ta toplina izdrži i ne dovede do opeklina na mjestu primjene. Znači, suprotno od pomoći kod uboda kukaca kada je potrebno staviti led, ovdje se mora staviti topli predmet, odnosno vrući oblog.

Prva pomoć kod uboda pauka, piše i Novi list, sastoji se u neutraliziranju otrova, što se relativno lako može postići uranjanjem ili premazivanjem mjesta uboda s 10 postotnom otopinom amonijaka koja se može kupiti u svakoj ljekarni. Nakon toga će bol i sve druge posljedice uboda najčešće potpuno nestati.

Vrlo rijetko, ali može se dogoditi – ako dođe do alergijskog odgovora cijelog organizma u vidu anafilaksije (gušenje, povišena temperatura, pad ili porast tlaka), potrebno je hitno javiti se liječniku.