Što općenito treba znati o alergijskim reakcijama na cjepiva

Cijepljenje je bez sumnje jedna od najučinkovitijih javnozdravstvenih metoda koja je značajno smanjila pobolijevanje i smrtnost od mnogih zaraznih bolesti.

Obolijevanje od nekih zaraznih bolesti dramatično se smanjilo, a neke bolesti su gotovo iskorijenjene. Rizik od pojave nuspojava cijepljenja stoga treba staviti u kontekst velike koristi cijepljenja, kao i široke primjene cjepiva u ponavljanim dozama.

Cjepiva, kao i drugi lijekovi, mogu izazvati alergijske reakcije. U cjepivu se, osim aktivne komponente (bakterijskih ili virusnih antigena ili inaktiviranih toksina), nalaze konzervansi, stabilizatori, aditivi te druge komponente upotrijebljene u pripremi i pohrani cjepiva.

Teške alergijske reakcije su rijetke

Iako se javljaju vrlo rijetko, alergijske reakcije na cjepiva mogu biti sistemske i životno ugrožavajuće. Posebno su zabrinjavajuće alergijske reakcije na cjepiva koje su posredovane IgE protutijelima. Lokalne reakcije na cjepiva su česte, ali su najčešće posljedica nealergijskih imunoloških zbivanja.

Simptomi alergijske reakcije posredovane IgE protutijelima mogu se javiti na koži u vidu crvenila, svrbeža, urtikarije i angioedema, na dišnim organima u vidu kongestije nosa, otežanog gutanja, osjećaja gušenja, stridora, kašlja, dispneje i piskanja te kardiovaskularnih simptoma kao što su vrtoglavica, sinkopa, konfuzija, palpitacije i hipotenzija.

Najteži i najopasniji oblik alergijske reakcije na cjepivo posredovan IgE protutijelima je anafilaksija, sistemska alergijska reakcija koja se razvija brzo, ugrožava život i može završiti smrću. Simptomi anafilaksije najčešće se jave u prvih 30 min nakon primjene cjepiva, iako je moguć i razvoj simptoma nakon nekoliko sati, ali reakcije koje se javljaju kasnije obično su manje ozbiljne. Anafilaktička reakcija na cjepivo se javlja rijetko i procjenjuje se na 0,65 do 1,31 slučaj na milijun primijenjenih doza.

U potrazi za alergenom

Alergijske reakcije češće se javljaju na druge komponente cjepiva izuzev aktivne, kao što su, na primjer, želatina, proteini jajeta, pileći proteini, dekstran, timerosal, antibiotici i slično. Sve bolesnike sa sumnjom na alergiju na cjepiva potrebno je uputiti alergologu.

Bolesnike sa sumnjom na alergijsku reakciju nakon cijepljenja potrebno je testirati te pokušati identificirati uzročni alergen. Kožno testiranje treba učiniti bolesnicima sa sumnjom na alergiju na cjepivo da bi se dokazale reakcije posredovane IgE protutijelima te kako bi se pokušao utvrditi uzročni alergen. Bolesnici koji imaju negativne kožne testove mogu se cijepiti, uz vrlo malen rizik od pojave anafilaksije.

Bolesnike s uvjerljivom anamnezom i pozitivnim kožnim testovima na komponente cjepiva mogu se uz nadzor cijepiti alternativnim cjepivom ili istim primjenom postupno rastućih doza cjepiva. Blage lokalne reakcije i druge nespecifične nuspojave nisu kontraindikacija za cijepljenje.

Ne odgađajte cijepljenje zbog straha

Alergijske reakcije mogu se dogoditi i kod osoba koje nemaju otprije poznati rizik, a ne mogu se predvidjeti danas dostupnim dijagnostičkim postupcima. Usprkos tome, s obzirom na nedvojbenu korist koju cijepljenje donosi pojedincu i cijeloj zajednici i istovremeno rijetke ozbiljne alergijske reakcije na cjepiva, ne preporučuje se odgađanje rutinskog cijepljenja zbog straha od alergijske reakcije.

Točna dijagnoza alergije na cjepivo je važna, ne samo u cilju prevencije ozbiljnih i opasnih alergijskih reakcija, nego i zbog sprečavanja nepotrebnog i neopravdanog straha i izbjegavanja cijepljenja. Također, dugoročna praćenja velikog broja cijepljene djece pokazuju da je neutemeljen strah kako rutinsko cijepljenje u djetinjstvu potiče razvoj alergijskih bolesti.