Što je Bellova paraliza i koji su izgledi za oporavak?

Nadam se da je do sada većina od čitatelja naučila znakove moždanog udara među kojima su i slabost ili nemogućnost kretanja jedne strane tijela te slabost jedne strane lica.

Međutim, ako dođe „samo“ do slabosti jedne strane lica, uglavnom je riječ o Bellovoj paralizi ili paralizi živca facijalisa – ličnog živca. Facijalis je sedmi kranijalni živac koji kontrolira izraz lica, pomicanje vjeđa, kao i mišiće vrata i čela. Ovdje nećemo ulaziti u detalje anatomije ličnog živca i drugih bolesti koje mogu nastati zahvaćenošću ovog živca, osobito što su to daleko rjeđa stanja nego Bellova paraliza.

Kao što se iz njezina naziva naslućuje, Bellovu paralizu prvi put je opisao britanski liječnik Sir Charles Bell 1821. godine. Podatak o učestalosti govori o 11 do 40 bolesnika na 100.000 ljudi.

Simptomi i uzroci Bellove paralize

Facijalni živac ima dvije grane, gornju i donju. Zahvaćenost donje grane izaziva Bellovu paralizu koja obično počinje bolom iza uha, a zatim, nekoliko sati nakon pojave te boli, dolazi do slabosti mišića jedne strane lica. To uzrokuje nemogućnost zatvaranja oka, iskrivljenost usne i iskrivljen osmjeh, pojačano lučenje sline te, rijetko, i otežano gutanje. Ponekad pacijenti mogu čuti zvukove jače nego inače te osjetiti i glavobolju. Može doći i do osjećaja gubitka okusa. Bellova paraliza uglavnom prolazi nakon nekoliko tjedana i vrlo rijetko ostaju trajne posljedice. Nažalost, kod nekih se ljudi može ponovno pojaviti.
Najveći problem je nemogućnost zatvaranja oka što može dovesti do oštećenja sluznice oka ali i rožnice. Isto tako može doći do izvrtanja donjeg kapka oka prema van, pa je ponekad potrebna i operacija.

Uzrok Bellove paralize još uvijek nije poznat, a spominju se virusi kao što su herpes zoster, razni virusi koji dovode do respiratornih simptoma, citomegalovirus, virus gripe. Bakterijske upale također mogu biti uzrok Bellove paralize. Vrlo rijetko trauma ili tumor mogu dovesti do ovog poremećaja. Ono što sigurno nije dokazano jest da izlaganje hladnoći, vjetru, vožnja pored otvorenog prozora (a na što se voli ukazivati u našim krajevima) dovode do Bellove paralize.

Zna se da dolazi do otoka ličnog živca u kanalu kroz koji prolazi. Rizični čimbenici za nastanak Bellove paralize su dijabetes, trudnoća i infekcija gornjih dišnih puteva.

Postavljanje dijagnoze i liječenje

U početku nisu potrebne nikakve dodatne dijagnostičke pretrage, s obzirom na to da se temeljem kliničke slike, podataka koje daje pacijent i pregleda liječnika s velikom sigurnošću postavlja dijagnoza Bellove paralize.
S obzirom na to da ne znamo točan uzrok bolesti, nemamo ni precizan alat za liječenje. Liječenje se uglavnom započinje kortikosteroidima i vitaminom B. Pojedini liječnici započinju s lijekovima protiv virusa, ali još uvijek nema dovoljno dokaza o njihovoj djelotvornosti u ovoj bolesti.

Od velike je važnosti čim ranije započeti s fizikalnom terapijom. Skrb o oku također je izuzetno bitna, stoga je potrebno koristiti umjetne suze, a ponekad i masti. Tijekom noći bi dobro zatvoriti oko (može se naći poveska u ljekarni koja je specijalno dizajnirana za zatvaranje oka).

Ako simptomi Bellove paralize traju dulje od šest mjeseci, dobro bi bilo javiti se otorinolaringologu i/ili plastičnom kirurgu koji će odlučiti o eventualnom operativnom liječenju.

Zanimljivi podaci

Za kraj evo i malo o brojkama koje vam mogu pomoći u snalaženju:

• 85% pacijenata se oporavi unutar tri tjedna nakon nastanka simptoma,
• 71% doživi s vremenom potpuni oporavak,
• 16% ima posljedice, a
• 5% teže posljedice kao što su asimetrija lica, problemi s lučenjem sline, neodgovarajuće zatvaranje kapaka.

Loši prognostički čimbenici su:

• dob iznad 60 godina,
• ako ne dolazi do oporavka unutar tri tjedna te
• prisutnost boli.

I na kraju, malo utjehe iz svijeta slavnih. Poznate osobe koje su preboljele Bellovu paralizu su Pierce Brosnan, George Clooney, Angelina Jolie i Andrew Lloyd Webber.