Stalno kašljucate? Otkrijte moguće uzroke i rješenja

Kašljucanje je česta pojava. Nerijetko se dogodi da jednom ili dva puta tako pročistimo grlo tijekom, primjerice, jela. Toga često nismo ni svjesni. No, sigurno ćemo ga uočiti ako se učestalo nakašljavamo u pokušaju da pomaknemo sluz koja nam uporno „sjedi“ u stražnjem dijelu usne šupljine. Taj osjećaj je vrlo čest kod obične prehlade.

No što ako takvo kašljucanje traje tjednima, pa i mjesecima? Ta pojava neće smetati samo onome tko kašljuca, već nerijetko i osobama u njegovoj okolini. Puno je mogućih uzroka, a na blogu Medicinskog fakulteta Sveučilišta Harvard stručnjaci su naveli nekoliko najčešćih. Pritom naglašavaju da pročišćavanje grla koje uporno traje više od dva ili tri tjedna, traži liječnički pregled.

Postnazalno slijevanje sluzi

Postnazalno slijevanje sluzi vjerojatno je najčešći uzrok nakašljavanja. Vaš nos stvara sluz kako bi pomogao u čišćenju patogena koji uzrokuju infekcije i alergena ili kao odgovor na nešto što je izazvalo iritaciju, poput hladnog zraka. Često curenje iz nosa može biti prilično uznemirujuće. No baš kao što se sluz može slijevati prema prednjem dijelu nosa (pa curi van), dio sluzi može se slijevati i sa stražnje strane nosa prema grlu, ponekad se približivši glasnicama. Ako je sluz previše gusta za gutanje, pokušavamo je istjerati glasnim „ahm!“.

Rješenja: Najbolje rješenje za ovaj problem je liječenje uzroka postnazalnog slijevanja. Jednostavan način da to pokušate učiniti jest ispiranje nosa. Ako ne primijetite poboljšanje, različite vrste sprejeva za nos mogle bi pomoći. Najbolje je potražiti savjet liječnika ili ljekarnika, jer neki sprejevi mogu pogoršati simptome. Ključno je razumjeti što uzrokuje prekomjerno lučenje sluzi.

Laringofaringealni refluks (LPR)

Drugi čest uzrok pročišćavanja grla je laringofaringealni refluks (LPR). Kiselina u želucu pomaže probaviti hranu. Ali višak želučane kiseline ponekad se „vrati“ kroz jednjak koji povezuje grlo sa želucem. Tako može poprskati glasnice ili grlo, uzrokujući nadražaj i kašljucanje.

Ne osjeća svatko s refluksom kiseline peckanje u grlu. Niti svi imaju žgaravicu, koja je klasičan znak srodnog stanja zvanog gastroezofagealna refluksna bolest (GERB). Neki ljudi samo osjećaju potrebu da se nakašlju ili ih pak muči uporan kašalj.

Rješenja: Prilagođena prehrana te izbjegavanje ležanja odmah nakon jela, u nekim slučajeva može pomoći. Pacijenti često moraju koristiti lijekove nekoliko tjedana ili mjeseci kako bi smanjili lučenje želučane kiseline.

Lijekovi

Često propisivana skupina lijekova za srce i krvni tlak, također može uzrokovati pročišćavanje grla. Oni se nazivaju ACE inhibitori. Ovi lijekovi mogu izazvati poriv za kašljucanjem čak i nakon više godina njihova svakodnevnog uzimanja, a da toga prije nije bilo.

Ako su lijekovi uzrok, postoji jednostavno rješenje. Kašljucanje bi potpuno nestalo nakon prestanka uzimanja lijeka, iako u nekim slučajevima može proći i nekoliko tjedana dok se nadražaj ne smiri. No vrlo je važno o promjeni terapije razgovarati s vašim liječnikom.

Oštećenje živaca

Oštećenje živaca odgovornih za osjet u području grla, još je jedan mogući uzrok stalnog nakašljavanja. Ove probleme je teže liječiti i obično se dijagnosticiraju nakon što se isključi većina drugih mogućih uzroka. Pacijenti s oštećenjem živaca često se bore sa stalnim pročišćavanjem grla niz godina.

Rješenja: Multidisciplinarni tim kojeg čine otorinolaringolozi i neurolozi možda će trebati istražiti problem. Mogli bi pomoći lijekovi koji mijenjaju način na koji osoba percipira osjet.

Zaključno

Mnogo je drugih mogućih razloga za kašljucanje. Kod nekih osoba to može biti tik. Možda se taj nagon za stalnim pročišćavanjem grla javlja samo u proljeće što ukazuje na mogućnost alergije ili možda nakon ispijanja kave, pa treba razmisliti o refluksu kiseline.

Primjećivanje takvih detalja i njihovo bilježenje u dnevnik mogu pomoći u rasvjetljavanju problema i njegovih mogućih rješenja. Kada uzrok ostaje nedokučiv, vaš liječnik primarne zdravstvene zaštite mogao bi preporučiti probno liječenje kao način dijagnosticiranja problema.