Šok: uzroci, simptomi i liječenje

Šok u medicinskom smislu znači po život opasno stanje poremećene cirkulacije krvi koje može imati različite uzroke i mehanizme nastanka. Šok nastaje kada je volumen krvi premalen, funkcija srca neodgovarajuća ili kad pretjerano širenje (dilatacija) stijenki krvnih žila izazivaju po život opasan pad arterijskog tlaka. Taj niski tlak, koji je mnogo jače izražen i dugotrajniji nego pri nesvijesti (sinkopi), uzrokuje neodgovarajući dotok krvi do tjelesnih stanica. Te se stanice brzo i nepovratno oštećuju i umiru.

Uzroci velikog gubitka krvi

Mali volumen krvi može biti posljedica velikog krvarenja, pretjeranog gubitka tjelesnih tekućina ili pretjerano malog unosa tekućine u tijelo. Krv se može brzo izgubiti ako postoji vanjsko ili unutarnje krvarenje koje, na primjer, može uzrokovati vrijed (ulkus) želuca ili tankog crijeva, proboj (ruptura) krvne žile ili izvanmaterična trudnoća. Pretjerani gubitak drugih tjelesnih tekućina može se dogoditi zbog opekotina, upale gušterače (pankreatitis), proboja crijevne stijenke, velikog proljeva, bubrežne bolesti ili radi pretjeranog uzimanja jakih lijekova koji pojačavaju izlučivanje mokraće (diuretici).

Unatoč tome što osjećaju žeđ, te osobe ne mogu pijenjem nadoknaditi gubitak tekućine. Uslijed neadekvatne funkcije srca dotok krvi u tjelesne stanice može biti pretjerano mali. To može biti posljedica srčanog udara (infarkta), plućne embolije, zatajenja srčane valvule (posebno umjetne valvule) ili nepravilnog srčanog ritma.

S druge strane, pretjerano proširenje (dilatacija) stijenki krvnih žila može biti posljedica povrede glave, zatajenja jetre, trovanja, predoziranja pojedinim lijekovima ili teške bakterijske infekcije (šok koji je nastao uslijed takve infekcije naziva se septični šok.)

Simptomi

Simptomi šoka su slični, bilo da je uzrok mali volumen krvi ili neadekvatna funkcija srca.

• Stanje šoka obično započinje umorom, pospanošću i duševnom smetenošću.
• Koža postaje hladna i znojna, a često i plavkasto obojena (cijanotična) i blijeda. Nakon pritiska na kožu boja se vraća mnogo sporije nego je to normalno. Ispod kože se može primijetiti mreža plavkastih šara.
• Puls je slab i brz, osim u slučaju kada je upravo bradikardija (spori srčani puls) uzrokom šoka. Bolesnik obično diše ubrzano, ali se i disanje i puls usporavaju neposredno pred smrt.
• Arterijski tlak pada na tako niske vrijednosti da ga je često nemoguće izmjeriti običnim tlakomjerom s manšetom.
• Ako je šok posljedica pretjeranog proširenja (dilatacije) krvnih žila, koža može biti topla i crvena, posebno na početku šoka.
• U najranijem stadiju šoka, posebno u septičnom šoku, mnogi simptomi mogu biti odsutni ili neotkriveni sve dok se bolesnik detaljno ne pregleda.
• Izlučivanje mokraće je također vrlo oskudno, a otpadni produkti se počinju nagomilavati u krvi.

Liječenje

Šok koji se ne liječi najčešće je smrtonosan. Ako se šok liječi, prognoza ovisi o uzroku, o drugim popratnim ili postojećim bolestima, o vremenu kada je započeto liječenje i o vrsti primijenjenog liječenja.

Bez obzira na liječenje, vjerojatnost smrtnog ishoda je velika u šoku nastalom zbog opsežnog srčanog udara (infarkta miokarda) ili u septičnom šoku u starijih bolesnika.

Prva osoba koja nađe bolesnika za kojeg sumnja da je u šoku treba održavati bolesnika toplim i polagano mu podići noge da bi se olakšao povrat krvi u srce. Svako krvarenje treba odmah zaustaviti, a disanje neprekidno nadzirati. Bolesnikovu glavu treba okrenuti na stranu kako bi se izbjeglo udisanje povraćenog sadržaja. Na usta se ništa ne smije davati.

Osoblje hitne službe treba osigurati asistirano mehaničko disanje. Intravenski primijenjena tekućina i transfuzija krvi bit će od male koristi u šoku ako se krvarenje ili gubitak krvi nastavlja, ako je šok posljedica srčanog udara (infarkta) ili nekog drugog problema koji nije povezan s promjenom volumena krvi. Daju se lijekovi koji sužavaju krvne žile kako bi se poboljšao dotok krvi prema srcu i mozgu, ali te lijekove treba davati u što kraće mogućem vremenu jer oni mogu i smanjiti dotok krvi u ta tkiva.

Ako je šok nastao zbog neodgovarajuće funkcije srca kao pumpe, napore treba usmjeriti ka poboljšanju srčane funkcije. Također treba otkloniti i nenormalnosti srčane frekvencije i ritma.