Smjernice za liječnike: 5 koraka u liječenju debljine
Svake godine u ožujku obilježavamo Svjetski dan debljine (4. ožujka) i Nacionalni dan osviještenosti o debljini (16. ožujka), što predstavlja povod da se podigne svijest o činjenici da debljina prvenstveno predstavlja ozbiljnu bolest, a manje estetsku manu
Debljina je kronična bolest u kojoj dolazi do prekomjernog nakupljanja masnog tkiva u organizmu s brojnim negativnim posljedicama po zdravlje. Indeks tjelesne mase (ITM) je omjer tjelesne mase u kilogramima i kvadrata tjelesne visine izražene u metrima, a o debljini govorimo ako je njegova vrijednost 30 kg/m2 ili više.
Bolest čije su komplikacije ozbiljne
Debljinu nazivamo još i bolešću životnog stila jer nastaje uglavnom zbog dugotrajno prisutne neravnoteže između kalorija unesenih prehranom (hrana i piće) i kalorija potrošenih tijekom tjelesne aktivnosti, a ne genetike ili metabolizma u kojima mnogi ponajprije potraže opravdanje.
U Republici Hrvatskoj svaka je druga osoba prekomjerno uhranjena (ITM >25 kg/m2), a za otprilike svaku petu možemo reći kako je pretila. Nažalost, ove brojke rastu iz godine u godinu, kako u Hrvatskoj, tako i globalno.
Gotovo da nema organa na koji debljina ne djeluje negativno, odnosno na kojem ona ne izaziva određene komplikacije. Iz tog razloga ona ima osjetni negativni odjek na pobol, funkcionalnu sposobnost i kvalitetu života zajednice.
Više od 90% pretilih osoba u trenutku javljanja na liječenje već ima barem jednu od mnogobrojnih komplikacija debljine, što se je moglo spriječiti da su debljinu inicijalno shvatili kao bolest u punom smislu te riječi (a ne isključivo kao estetski problem) i odlučili se za njezino pravovremeno liječenje.
Liječenje u koracima
Smjernice za liječenje debljine sugeriraju pet koraka za svakog liječnika koje može koristiti u liječenju osoba s prekomjernom tjelesnom masom.
Prvi korak: prepoznati
Debljinu treba prepoznati i liječiti kao kroničnu bolest. Uzrokovana je prekomjernim nakupljanjem masnog tkiva s povećanim rizikom od prerane pojavnosti morbiditeta i smrtnosti.
Kao kompleksna kronična bolest ne prezentira se na isti način kod svih osoba. Stoga zahtijeva individualizirano liječenje i dugoročnu podršku.
Ne treba misliti kako su sve osobe s preuhranjenošću ili debljinom spremne započeti liječenje. Zdravstveni djelatnici trebaju potaknuti motivirajući razgovor o prekomjernoj tjelesnoj masi ili debljini, a tek kada je osoba spremna, započeti razgovor o liječenju. Način na koji liječnik komunicira, ključan je za postizanje dobrog ishoda liječenja.
Drugi korak: procijeniti
Pristup osobama s preuhranjenošću ili debljinom bi trebao biti holistički. Sugerira se da u pristupu treba biti usmjeren na osobu, a ne samo na tjelesnu masu. Tako će se lakše rješavati temeljni uzroci debljanja. Ujedno, lakše će se modificirati životni stil, izbjeći stigmatizaciju i pretjerano pojednostavljeni narativ.
Preporučuje se uzimanje sveobuhvatne anamneze za identifikaciju temeljnih uzroka povećanja tjelesne mase. Na temelju kliničke prosudbe potrebno je, uz fizikalni pregled, izmjeriti arterijski tlak. Preporučuje se napraviti laboratorijske pretrage, dijagnostičke slikovne prikaze i, po potrebi, druge pretrage.
Treći korak: preporučiti
Osobama s preuhranjenošću i debljinom treba preporučiti individualizirani plan liječenja. Plan se prvenstveno odnosi na uzroke debljine i pružanje podrške promjeni ponašanja, prehrambenih navika i tjelesnoj aktivnosti. Uključuje također adekvatnu psihološku, farmakoterapijsku i kiruršku terapiju.
Postizanje maksimalnog gubitka tjelesne mase u najkraćem mogućem roku nije ključ uspješnog liječenja. Smanjenje opsega struka treba smatrati još važnijim od samog gubitka tjelesne mase. Opseg struka povezan je s visceralnim mastima i kardiometaboličkim rizicima.
Smjernice za liječenje debljine naglašavaju da sve osobe imaju korist od usvajanja navika zdrave i uravnotežene prehrane uz redovitu tjelesnu aktivnost.
Četvrti korak: postaviti cilj
S obzirom na to da je debljina bolest kronične prirode, plan liječenja mora biti dugoročan. S osobama s preuhranjenošću ili debljinom treba razgovarati i dogovarati se o realnim očekivanjima. Motivacijski razgovor jača suradnju i dopušta prilagodbu životnom stilu pojedinca.
Gubitak tjelesne mase sam po sebi nije prioritet. Ciljeve liječenja treba prilagoditi komplikacijama debljine. Planirani gubitak tjelesne mase treba se temeljiti na prisutnosti povezanih bolesti. Ili željom osobe da smanji rizike od srčanih i metaboličkih komplikacija.
Ne smiju se zanemariti psihološki aspekti bolesti, kao što su samopoštovanje, slika tijela i kvaliteta života.
Endokrinolozi upozoravaju: Debljina može biti simptom bolesti
Višak „karantenskih“ kilograma skinut ćemu uz malo discipline, no debljina je često složeniji problem, a može biti i simptom...
SAZNAJTE VIŠEPeti korak: pratiti
Svi liječnici i zdravstveni djelatnici imaju odgovornost prepoznati debljinu kao bolest. Ujedno, imaju odgovornost pomoći osobama s preuhranjenošću ili debljinom odgovarajućim pristupom.
Mnoge osobe s debljinom prepuštene su snalaženju u složenom okruženju proizvoda i usluga za mršavljenje. No, mnoge usluge i proizvodi nemaju znanstveno obrazloženje. Neki čak otvoreno promiču nerealne i neodržive ciljeve mršavljenja.
Liječnici, uz samo liječenje debljine, imaju i važnu ulogu u prevenciji nastanka debljine i promicanju zdravlja. Promicanje zdravlja proces je omogućavanja ljudima da povećaju kontrolu nad svojim zdravljem i poboljšaju ga.
Izvor: Hrvatsko društvo za debljinu