Sindrom nemirnih nogu: Uzroci i savjeti za samopomoć

To se najčešće događa u večernjim ili noćnim satima tijekom sjedenja ili ležanja. Pomicanje nogu privremeno olakšava neugodan osjećaj. Sindrom nemirnih nogu može se javiti u bilo kojoj dobi i često se pogoršava s godinama. Može poremetiti san, pa time ometati dnevne aktivnosti. Jednostavni koraci samozaštite i promjene načina života mogu pomoći ublažavanju simptoma. Lijekovi također pomažu mnogim ljudima koji boluju od RLS-a.

Po kojim simptomima se sindrom prepoznaje

Vodeći simptom je nagon za pomicanjem nogu, a dodatne karakteristike uključuju:

• Osjećaj koji počinje tijekom odmora, obično nakon duljeg ležanja ili sjedenja, npr. u automobilu, avionu ili kinu.
• Olakšanje simptoma tijekom kretanja; nelagoda u nogama se smanjuje s pokretima, poput istezanja, trzanja nogu, koračanja ili hodanja.
• Pogoršanje simptoma u večernjim satima, simptomi se javljaju uglavnom noću.
• Noćno trzanje nogu – RLS može biti povezan s drugim, češćim stanjem koje se naziva periodično kretanje udova u snu, zbog čega se noge trzaju i udaraju, moguće tijekom cijele noći, dok spavate.

Ljudi obično opisuju simptome kao nenormalne, neugodne senzacije u nogama ili stopalima. Simptomi su obično obostrani. Ovaj sindrom rijetko zahvaća i druge dijelove tijela, na primjer ruke.

Teško opisive senzacije

Osjećaji koji se najčešće javljaju u udovima su osjećaj povlačenja, bol, svrbež, strujanje… Ponekad je senzacije teško objasniti. Osobe s RLS-om obično ne opisuju stanje kao grčenje mišića ili ukočenost, međutim, dosljedno opisuju želju za pomicanjem nogu. Uobičajeno je da simptomi fluktuiraju u težini te ponekad nestaju i vraćaju se na određeno razdoblje.

Kada posjetiti liječnika?

Neki pacijenti nikada ne potraže pomoć liječnika jer misle da neće biti ozbiljno shvaćeni. No, RLS može ometati san i uzrokovati dnevnu pospanost te utjecati na kvalitetu života jer mnogi ljudi s RLS-om teško zaspe i/ili spavaju.
Iako RLS ne dovodi do drugih ozbiljnih stanja, simptomi se mogu kretati od dosadnih do onesposobljavajućih. Ozbiljni RLS može uzrokovati značajan pad kvalitete života, što ponekad može rezultirati depresijom. Nesanica može dovesti do prekomjerne dnevne pospanosti, ali RLS može ometati drijemanje. Stoga svakako razgovarajte sa svojim liječnikom ako mislite da možda imate RLS.

Mogući uzroci sindroma nemirnih nogu

Često ne postoji jasan uzrok RLS-a. Sumnja se da uzrok može biti neravnoteža dopamina u mozgu koji šalje poruke za kontrolu pokreta mišića.
Ponekad se RLS javlja u obiteljima, posebno ako se pojavi prije 40. godine. Identificirana su mjesta na kromosomima na kojima mogu biti geni za RLS.
Trudnoća ili hormonalne promjene mogu privremeno pogoršati znakove i simptome RLS-a. Neke žene prvi put dobijaju RLS tijekom trudnoće, posebno tijekom posljednjeg tromjesečja. Međutim, simptomi obično nestaju nakon poroda. RLS se može razviti u bilo kojoj dobi, čak i tijekom djetinjstva. Poremećaj je češći s porastom dobi i češći je kod žena nego kod muškaraca.

Ozbiljne zdravstvene tegobe koje mogu uzrokovati i RLS

• RLS obično nije povezan s ozbiljnim medicinskim problemom ali ponekad prati stanja kao što su:
• Periferna neuropatija – oštećenje živaca na rukama i nogama ponekad je posljedica kroničnih bolesti poput dijabetesa i alkoholizma.
• Nedostatak željeza – čak i bez anemije, nedostatak željeza može uzrokovati ili pogoršati RLS. Ako imate povijest krvarenja iz želuca ili crijeva, imate jake menstruacije ili opetovano darujete krv, možda imate nedostatak željeza.
• Zatajenja bubrega – ako imate zatajenje bubrega, možda ćete imati i nedostatak željeza, često s anemijom. Kada bubrezi ne funkcioniraju pravilno, zalihe željeza u krvi mogu se smanjiti. Ova i druge promjene u tjelesnoj kemiji mogu uzrokovati ili pogoršati RLS.
• Bolesti kralješnične moždine – lezije na leđnoj moždini kao rezultat oštećenja ili ozljede povezane su s RLS-om. Nakon anestezije leđne moždine, poput spinalnog bloka, također se povećava rizik od razvoja RLS-a.