Siječanj u znaku posta: unatoč njegovoj popularnosti, post ipak nije bezazlen

Ovih dana svi govore o novogodišnjim odlukama, točnije, njihovoj realizaciji jer to je vrijeme stiglo. A najčešća među odlukama je mršavljenje. Zbog epidemije pretilosti nastala je čitava industrija posvećena gubitku kilograma – od vježbi, pomoćnih ljekovitih sredstava do raznih dijeta. Na mobitelu također imate niz aplikacija koja vam nude pomoć u postizanju tog cilja.

Jedna od dijeta koje se preporučuju jest post i to uglavnom „isprekidan“, koji uključuje izmjenu intervala ekstremnog smanjenja kalorija s razdobljima normalnog hranjenja. Zagovornici režima isprekidanog posta tvrde da on pomaže u gubitku kilograma brže od tradicionalnih dijeta, kao i da smanjuje upale i druge rizike od srčanih bolesti. I ti zagovornici nisu niti malo originalni. Sve religije svijeta, od najranijih do najmanjih, govore o postu na različite načine. Prema enciklopediji Britannici, u religijama starih naroda i civilizacija (od grčke religije do religije stanovnika Južne Amerike prije dolaska Europljana) post je bio praksa da se osobe, posebno svećenici i svećenice, pripreme za približavanje božanstvima. Istočnjačke religije također spominju post, a on je uključen i u najveće zapadne religije – Judaizam, Kršćanstvo i Islam.

A što post čini našem tijelu i je li zdrav?

Što se događa tijekom posta?

Post se može podijeliti na kratkotrajan post, kao što je isprekidani post te na produljeni post u trajanju duljem od osam dana. Kada jedete manje nego što trebate i gubite na težini, vaše tijelo prelazi u stanje gladovanja. Kako biste uštedjeli energiju, metabolizam se usporava. Kada završite s postom i vratite se svojoj uobičajenoj prehrani, možda ćete vratiti izgubljenu težinu.

Tijekom posta vaše se tijelo prilagođava obuzdavanjem apetita, tako da se u početku osjećate manje gladni. Ali kada prestanete s postom, vaš se apetit vraća. Možda ćete se osjećati gladnije i veća je vjerojatnost da ćete se prejedati. Post daje vašem tijelu vremena za detoksikaciju i prisiljava stanice da se prilagode gubitku energije.

Kad ste podvrgnuti kratkotrajnom postu, vaše tijelo nema uobičajen pristup glukozi, pa vaše stanice pronalaze druge načine za proizvodnju energije pokretanjem glukoneogeneze. Ovaj metabolički proces omogućuje jetri pretvaranje neugljikohidrata u tijelu – poput aminokiselina i masti – u glukozu.

Ketoza je još jedan proces koji se događa kasnije tijekom ciklusa posta. Tijekom ketoze vaše tijelo počinje sagorijevati višak masti kao primarni izvor energije. Post dovodi do smanjenja masnoća u krvi,  triglicerida i kolesterola te promjene u visini „dobrog“ i „lošeg“ kolesterola.

Upozorenja znanstvenika

Različite studije imaju različite rezultate vezano za regulaciju razina glukoze i inzulina u krvi. Potreban je oprez pri razmatranju povremenog posta zbog brojnih zdravstvenih rizika povezanih s ovim prehrambenim trendom. Neke studije ukazuju na niz negativnih fizičkih i mentalnih nuspojava povremenog posta, uključujući ali ne ograničavajući se na glad, glavobolje i poremećaje raspoloženja. Dugoročna sigurnost i učinkovitost povremenog gladovanja još uvijek su uglavnom nepotvrđene, a većina istraživačkih studija ograničena je u veličini i trajanju. Najviše zabrinjava povećan rizik od razvoja poremećaja prehrane, ozbiljnog problema koji se ne smije zanemariti, osobito kod mlađih osoba.

Postiti ili ne?

Mnogima može biti pomoć pri početku mršavljenja da se pokažu kakvi-takvi rezultati napora, ali treba uvijek i iznova razmišljati o tome da ako želite smršavjeti i biti zdraviji, tada trebate promijeniti svoj način života – prehranu i tjelesnu aktivnost. Nekoliko dana gladovanja vjerojatno neće štetiti većini zdravih ljudi, pod uvjetom da ne dehidriraju.

Vaše tijelo treba vitamine, minerale i druge hranjive tvari iz hrane kako bi ostalo zdravo. Ako ne dobijete dovoljno, možete imati simptome kao što su umor, vrtoglavica, zatvor, dehidracija i nesposobnost podnošenja niskih temperatura. Osobe koje ne bi trebale postiti su trudnice ili dojilje, osobe s kroničnim bolestima, starije osobe i djeca.

Pozitivni učinci posta

Zahvaljujući studijama na životinjama, znanstvenici su došli i do spoznaja kako post djeluje i na ljudski organizam:

• smanjenje tegoba kod upalnih promjena u organizmu kao što je artritis,
• poboljšanje ukupnog zdravlja srca poboljšanjem krvnog tlaka,

• poticanje kognitivnih funkcija,
• potpora mršavljenju,
• štiti tijelo od kroničnih bolesti poput dijabetesa i pretilosti.

No treba reći da su za sve ove učinke još potrebna daljnja istraživanja.

Tražite savjet liječnika

Ako razmišljate o postu, svakako porazgovarajte o tome sa svojim liječnikom. Preskakanje obroka i ozbiljno ograničavanje kalorija mogu biti opasni za osobe s određenim stanjima, poput dijabetesa.

Ljudi koji uzimaju lijekove za krvni tlak ili bolesti srca također mogu biti skloniji abnormalnostima elektrolita zbog posta.