Sezona je krpelja: nemojte učiniti ove česte greške i propuste

Sezona krpelja je stigla, što znači da je vrijeme da osvježite svoje strategije za prevenciju lajmske bolesti i krpeljnog meningoencefalitisa prije nego što krenete na ljetno planinarenje ili kampiranje.

Krpelji prolaze kroz četiri životna stadija — jaje, ličinka, nimfa i odrasla jedinka — i moraju pojesti „krvni obrok” u svakom stadiju nakon izlijeganja kako bi preživjeli. Mogu se pričvrstiti za ljude, pse ili druge domaćine te početi polako sisati krv. Hranjenje može trajati više dana, a tijekom tog procesa slina krpelja može prenijeti bakteriju Borrelia burgdorferi koja uzrokuje lajmsku bolest ili virus krpeljnog encefalitisa koji uzrokuje krpeljni meningoencefalitis (KME).

Ugriz krpelja ne znači da ste sigurno zaraženi

Na stranici VerywellHealth.com posvetili su posebnu pažnju lajmskoj bolesti s obzirom na to da u SAD-u iz godine u godinu raste broj slučajeva zaraženih osoba, što se pripisuje klimatskim promjenama koje su omogućile krpeljima preživljavanje na većem broju područja.

Najbolji način prevencije lajmske bolesti jest da se zaštitite od ugriza krpelja, ali ako uočite krpelja na koži, dobro je znati da bakterija ne prelazi odmah sa zaraženog krpelja na domaćina.

„Ako ste imali krpelja na tijelu manje od 24 sata, vjerojatno vam nije prenio bakteriju“, rekao je dr. Michael Zimring, direktor Centra za medicinu divljine i putovanja u Medicinskom centru Mercy u Baltimoreu.

U čemu se najviše griješi?

Kako biste smanjili mogućnost zaraze, važno je odmah izvaditi krpelja. Evo nekih uobičajenih pogrešaka koje treba izbjegavati prilikom provjere i uklanjanja krpelja.

Ne poduzimate odgovarajuće mjere opreza

Krpelji uspijevaju u travnatim i šumovitim područjima. Iako ne skaču niti lete, mogu spuznuti na vas s biljaka dok planinarite ili radite u vrtu. Najbolje je kretati se po sredini staze umjesto da se probijate kroz mjesta obrasla grmljem ili travom.

Ako pak planirate planinariti u području s visokom populacijom krpelja, preporučuje se obući duge hlače uvučene u čarape, zatvorene cipele i šešir.

Primjena repelenata protiv insekata s DEET-om, pikaridinom ili uljem limunskog eukaliptusa dobra je mjera zaštite. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) također preporučuju upotrebu proizvoda s 0,5% permetrina za prskanje odjeće, čizama i opreme za kampiranje, no moramo dodati da oni nisu dostupni na hrvatskom tržištu, već je uglavnom riječ o repelentima za odjeću na bazi eteričnih ulja.

Krpeljima je potrebno vlažno okruženje kako bi preživjeli, pa se osobama koje žive u područjima poznatima po brojnosti zaraženih krpelja preporučuje da odmah po povratku iz prirode stave robu u sušilicu na visoku temperaturu 10-ak minuta.

CDC također preporučuje tuširanje unutar dva sata po povratku kući jer to može pomoći pri ispiranju svih krpelja koji se nisu još pričvrstili za kožu.

Zaboravljate provjeriti teško vidljive dijelove tijela

No čak i ako ste već stavili odjeću u sušilicu i istuširali se, trebali biste napraviti pregled cijelog tijela. Nije uvijek lako uočiti krpelja na koži. Odrasli krpelji su otprilike veličine zrnca sezama, dok su nimfe još manje i mogu izgledati poput zrna maka. Stoga je lako zabuniti se i zamijeniti krpelja za pjegu, pa je pri pregledu tijela važna temeljitost.

Možda ćete morati zamoliti člana vaše obitelji za pomoć ili upotrijebiti ogledalo da istražite teško vidljiva mjesta. Ne zaboravite pregledati vlasište, područje iza ušiju, pupak i jamu iza koljena.

Psi i mačke također često donose krpelje, pa svakako pregledajte i vaše ljubimce.

Uklonili ste krpelja, a niste zabilježili ugriz

Pronađete li na sebi krpelja, dobro je obilježiti datum na kalendaru, savjetuju stručnjaci. Također, ako možete i fotografirati krpelja na svom tijelu, to bi moglo pomoći liječnicima da shvate koliko se je dugo kukac hranio. Naime, to može pomoći u postavljanju dijagnoze, posebno zato što može proći i nekoliko tjedana prije nego što će većina testova za lajmsku bolest uspjeti otkriti infekciju. Čim prije se bolest otkrije i započne liječiti, dugoročni ishod je bolji.

Gnječite krpelja nakon vađenja

Ako često provodite vrijeme na otvorenom, pripremite „komplet prve pomoći“ koji će sadržavati repelent, pincetu te plastičnu vrećicu ili bočicu koji se mogu dobro zatvoriti.

Upotrijebite pincetu, uhvatite krpelja i ravnomjernim pokretom povucite prema gore. Pazite da pritom ne rotirate pincetu – ne želite slučajno ostaviti glavu krpelja pričvršćenu za kožu. Operite ruke i očistite mjesto ugriza sapunom i vodom ili alkoholom.

Jedna od pogrešaka koju ljudi rade jest da ne spreme krpelja kako bi se lakše mogla identificirati vrsta i faza životnog ciklusa. Umjesto da ga zgnječite, stavite krpelja u plastičnu vrećicu ili bočicu kako biste ga mogli eventualno odnijeti na identifikaciju. Savjet o tome potražite od svog liječnika.

Ne pratite simptome nakon uboda krpelja

Razmislite o razgovoru s liječnikom nakon što vas ugrize krpelj i pratite sve simptome. U prosjeku prođe sedam dana prije nego što se osoba razboli nakon ugriza krpelja, ali taj vremenski okvir može obuhvaćati od tri do 30 dana. Pacijenti mogu razviti simptome slične gripi, glavobolju, umor ili osip. Međutim, neće svi razviti karakterističan osip koji je često povezan s lajmskom bolešću. Klinička slika, naime, može biti i bez osipa, što se odnosi, prema stručnjacima, na 40% zaraženih.

Zaključno

Provodite li vrijeme na otvorenom gdje je stanište velikog broja krpelja, poduzmite mjere opreza kako biste se zaštitili od njihova ugriza. Uočite li krpelja na svojoj koži, pokušajte ostati mirni i dokumentirajte ugriz prije uklanjanja što bi moglo pomoći liječniku pri postavljanju dijagnoze.

Korišten izvor: VerywellHealth.com