Sam svoj doktor: kako se pravilno pobrinuti za malu ranu, a kada se javiti liječniku?

Svima nam se ponekad mogu dogoditi manje ili veće nezgode. Kod ozbiljnih ozljeda koje uključuju teže krvarenje ili sumnju na slomljenu kost, treba odmah potražiti liječničku pomoć, kao i u slučaju ubodnih rana, ugriza životinja i prostrijelnih rana.

Manje ozljede, uslijed čega nastaju manje otvorene rane poput ogrebotina i posjeklina, najčešće možemo zbrinuti sami i ne zahtijevaju medicinski tretman. Treba ih čim prije pravilno očistiti i previti kako ne bi došlo do bakterijske infekcije, za što će biti dovoljan osnovni pribor za prvu pomoć koji je uobičajeni sadržaj kućne ljekarne, a koji uključuje nekoliko sterilnih gaza različitih dimenzija, zavoja i flastera te antiseptično sredstvo i lokalni antibiotski pripravak.

Osnovni koraci u zbrinjavanju rane

Ako ozljeda, primjerice porezotina ili ogrebotina, krvari, treba zaustaviti krvarenje pritišćući ranu gazom ili čistom tkaninom (može poslužiti i ručnik) te po potrebi podignuti ozlijeđeni dio tijela iznad razine srca kako bi se smanjio dotok krvi.

Opranim rukama treba očistiti ranu od eventualnih stranih tijela i prljavštine, no ako se radi o komadićima stakla ili metala koje ne možete jednostavno odstraniti, to prepustite liječniku kako ne biste dodatno oštetili tkivne strukture.

Ranu treba isprati fiziološkom otopinom ili mlakom vodom, potom nanijeti antiseptik, ostaviti kratko da se osuši te prekriti ili sterilnom gazom i učvrstiti zavojem ili flasterom ako se radi o maloj površini.

Važnost dezinficiranja rane

Na mjestu ozljede došlo je do prekida kontinuiteta kože zbog čega je oštećeno tkivo neposredno izloženo vanjskim utjecajima. Bilo koja ozljeda kože pruža mogućnost da patogeni mikroorganizmi oko rane ili iz okoline kroz oštećenje dospiju u tkiva, gdje se počinju ubrzano razmnožavati.

Mikroorganizmi (bakterije, gljivice i dr.) mogu izazvati infekciju rane koja se može proširiti i u dublje dijelove tkiva, pa tako banalna ozljeda može prerasti u ozbiljan problem. Zato je najvažnije ranu što prije dezinficirati.

Čime dezinficirati rane

Najbolje je primijeniti antiseptik u obliku spreja, raspršiti po rani i ostaviti jednu minutu da se osuši. Ne preporučuje se sredstva za dezinfekciju koja su se nekada koristila, kao što su alkohol, rakija i slični domaći antiseptici, a i primjena nije baš ugodna jer jako peku i iritiraju ranu.

Ne preporučuje se ni posipanje rane antibiotskim prašcima i sličnim preparatima. Dezinfekcija jodnom tinkturom može izazvati alergijsku reakciju.

U uporabi su povidon jodid, klorheksidin ili, za površinske rane, 3% otopina vodikovog peroksida. Najčešće se kao antiseptik koristi novija djelatna tvar – oktenidin. Oktenidin (otopina u spreju i gel za rane) je danas standard za antiseptičku obradu rana i sluznica. Ima širok antimikrobni spektar djelovanja, pokazuje baktericidan, fungicidan i ograničen virucidan (ubija viruse) učinak. Prednost mu je što je bezbojan pa ne ostavlja mrlje. Vrlo je niskih alergijskih svojstava te je stoga dobro podnošljiv na koži, sluznici i tkivu, a primjena je bezbolna (ne peče) pa je prikladan i za primjenu kod djece i dojenčadi.

Kao pomoć u zatvaranju rane i poticanju zacjeljivanja te za prevenciju infekcija kod manjih porezotina, ogrebotina i opeklina, mogu se koristiti i lokalni antibiotici. Antibiotske kreme ili gelovi (npr. gel s tirotricinom) potrebni su u slučaju kontaminiranih rana kod kojih postoji rizik od nastanka infekcije (ne koriste se kao profilaksa kod čistih rana).

Kada se svakako javiti liječniku

Ako se unatoč tome što smo poduzeli sve što smo sami mogli, dogodi da rana jako natekne, zacrveni se ili iz nje počne curiti tekućina ili gnoj, posavjetujte se s liječnikom.

Stručnu medicinsku pomoć treba potražiti i u slučaju da rana uporno krvari i kroz zavoj (iako ste krvarenje pokušali zaustaviti pritiskom preko sterilne komprese 15 minuta), ako je rana jako zagađena, ako je izazvana izravnim ugrizom životinje ili ako niste sigurni je li u rani ostao djelić stranog tijela.