Razlozi koji će vas potaknuti da zaboravite na fast food

Današnji zapadnjački čovjek jede više brze hrane nego što je voljan priznati. Posebno su u nju zaljubljeni milenijalci, rođeni osamdesetih i ranih devedesetih. Povremeni obrok od brze hrane neće nauditi vašem zdravlju, ali bi njeno često prisustvo na vašem jelovniku moglo.

Česta konzumacija brze hrane, zvane još i „smeće od hrane“ (po engleskom junk food), potiče u našem organizmu reakciju imunosnog sustava, kao da je u pitanju patogen. Jedno je istraživanje pokazalo da organizam reagira na brzu hranu proizvodnjom jednakih bijelih krvnih zrnaca kojima se koristi za borbu protiv bakterijskih infekcija. Sastojci odgovorni za takvu reakciju ponajprije su masti, šećer i sol.

Što je otkrilo istraživanje na miševima

Za to je otkriće zaslužna Anne Christ, znanstvenica s Berlinskog sveučilišta, koja je provela nekoliko istraživanja o posljedicama dugotrajne prehrane temeljene na klasičnim sastojcima brze hrane: zasićenim mastima, šećerima i soli, a koja je siromašna vlaknima, voćem i povrćem. Istraživanja su provedena na miševima, koji uspješno „zamjenjuju” ljude zbog vrlo visoke genetske podudarnosti.

Za potrebe istraživanja, dr. Christ je 30 dana hranila miševe brzom hranom, uskraćujući im biljne namirnice. Po svršetku tog razdoblja, miševi su imali vrlo visoke razine granulocita i monocita, stanica koje imunosni sustav uobičajeno proizvodi kad se mora boriti protiv bakterijske infekcije.

Istraživači su zaključili da su geni odgovorni za borbu protiv patogena prepoznali spomenute sastojke kao opasnost po organizam. Povišene razine borbenih stanica bile su praćene upalnim procesima, kakvi su odgovorni, između ostalog, za razvoj dijabetesa tipa 2.

Nakon mjesec dana brze hrane, miševi su se vratili uobičajenoj prehrani od bilja i žitarica. Trideset dana kasnije njihov je organizam bio očišćen od tragova hrane iz istraživanja, a granulociti i monociti su se vratili u normalu. No, izloženost štetnim nutrijentima programirala je imunosni sustav da ubuduće reagira pri svakom susretu s njima. I male su doze „smeća od hrane“ postale dovoljne da tim miševima aktiviraju proizvodnju obrambenih stanica i prateće upalne procese.

Niz štetnih utjecaja na zdravlje

Neke su posljedice česte konzumacije brze hrane uočene na ljudima. Te su namirnice krcate jednostavnim ugljikohidratima, a siromašne vlaknima.

Ujedno mnoga jela i napitci s područja brze hrane sadrže dodani šećer, koji je nisko hranjiv, ali visoko kaloričan. Kad probavni sustav razgradi hranu, ugljikohidrati ulaze u krvotok kao šećer. Na to gušterača odgovara lučenjem inzulina, koji prenosi šećer do stanica kojima je potreban kao energija. Čest porast šećera u krvi može poremetiti inzulinsku funkciju, što podiže rizik od dijabetesa tipa 2 i debljanja.

Restorani dodaju u brzu hranu puno natrija, odnosno kuhinjske soli jer je smjesa masnoća, šećera i soli po ukusu mnogih potrošača. No, prehrana bogata soli može dovesti do zadržavanja vode i osjećaja nadutosti, kao i do povišenja krvnog tlaka.

Transzasićene masnoće nastaju tijekom prerade hrane, a redovno se nalaze u tijestu od pizze, keksima, krekerima i kolačima. Ta je vrsta masnoća nezdrava i u malim dozama jer podiže razine „lošeg kolesterola“ LDL, snižava “dobri kolesterol” HDL i povećava rizik od dijabetesa tipa 2 i bolesti srca.

Budući da su prekomjerna težina i pretilost česte posljedice unošenja visokokalorične hrane, i dišni organi mogu pretrpjeti štetu. Pretilost povećava opasnost od astme i teškoća s disanjem jer višak kilograma može pritiskati srce i pluća. U takvom slučaju javlja se zadihanost pri žustrom hodu, penjanju uza stepenice, vježbanju i nošenju teških predmeta. Rizik je osobito naglašen kod djece. Jedno je američko istraživanje pokazalo da djeca koja jedu brzu hranu triput tjedno ili češće imaju veće izglede oboljeti od astme.

Namirnice bogate ugljikohidratima odgovorne su i za izbijanje akni i ekcema, osobito kod djece i tinejdžera. Ugljikohidrati i šećeri povećavaju količinu kiseline u ustima, koja može oštetiti zubnu caklinu i stvoriti rupice kroz koje prodiru bakterije. U konačnici, otkriće koje bi vas moglo iznenaditi: tko jede puno brze hrane, ima 50% veći rizik od depresije u odnosu na one koji je jedu malo ili nimalo. Nije, doduše, jasno jesu li za to odgovorni sastojci namirnica, ukupan životni stil redovnih konzumenata brze hrane, ili pak sklonost depresiji navodi ljude da se „zakvače“ za tu vrstu prehrane.