Raynaudov sindrom i Raynaudova bolest: uzroci, dijagnoza, simptomi i liječenje

Vjerovali ili ne, postoji mali broj ljudi kojima klimatske promjene, koje su dovele gotovo do nestanka prave zime, izuzetno odgovaraju. Naime, kod osoba oboljelih od Raynaudova sindroma ili bolesti dolazi do osjećaja utrnulosti i hladnoće na izloženim dijelovima tijela, poput prstiju na rukama i nogama – koža je u početku bijele boje, ali ako podražaj (uglavnom hladnoća i stres) koji izaziva sindrom dovoljno dugo traje, može postati i ljubičasta.

Sindrom ili bolest?

Raynaudov sindrom i bolest su nazvani po Mauriceu Raynaudu, koji je kao student medicine definirao prvi slučaj 1862. kao „epizodni, simetrični vazospazam (sužavanje arterija) na dlanovima i stopalima, karakteriziran bljedilom, cijanozom, krvnim podljevima te osjećajem punoće ili napetosti, a koji može biti bolan.“

Zašto govorimo o Raynaudovom sindromu i bolesti? Sekundarni tip, odnosno fenomen jest Raynaudov sindrom i treba ga razlikovati od primarnog Raynaudovog fenomena (Raynaudova bolest). To su različiti poremećaji koji imaju sličan naziv i istu kliničku sliku.

• Raynaudova bolest je karakterizirana pojavom samog vazospazma, bez povezanosti s drugom bolešću.
• O Raynaudovom sindromu govorimo kada do vazospazma dolazi u kontekstu niza reumatoloških i nereumatoloških bolesti, izloženosti okolišu i/ili lijekovima.

Znači, prvi korak prema razumijevanju Raynaudove bolesti/sindroma jest saznati koji tip imate: primarni ili sekundarni. Primarni tip Raynauda obično se naziva „Raynaudova bolest“ i javlja se sama od sebe, bez poznatog razloga. Iako može biti frustrirajuća, općenito je stanje manje ozbiljno od Raynaudovog sindroma. Bolest se češće javlja kod žena.

Još uvijek nije u potpunosti razjašnjen uzrok Raynaudovih napada, no čini se da krvne žile u rukama i nogama prejako reagiraju na niske temperature ili stres.

Uzroci Raynaudove bolesti

Kod Raynaudove bolesti arterije prstiju na rukama i nogama se sužavaju pri izloženosti hladnoći ili stresu. Sužene arterije ograničavaju protok krvi. S vremenom se te male arterije mogu malo zadebljati i još više ograničiti protok krvi.

Niske temperature su najvjerojatniji uzrok napada. Primjeri su stavljanje ruku u hladnu vodu, uzimanje nečega iz zamrzivača ili boravak na hladnom zraku. Nekim ljudima emocionalni stres može izazvati epizodu.

Uzroci Raynaudova sindroma

Raynaudov sindrom može postojati u okviru niza bolesti ili može biti uzrokovan nekim okolišnim čimbenicima:

• Bolesti vezivnog tkiva. Većina osoba koje imaju rijetku bolest koja dovodi do otvrdnuća i ožiljaka na koži, poznatu kao sklerodermija, imaju Raynaudov sindrom. Ostale bolesti koje povećavaju rizik od Raynaudova sindroma uključuju lupus, reumatoidni artritis i Sjogrenov sindrom.
• Bolesti arterija. Naslage masnog tkiva u arterijama mogu dovesti do Raynaudova sindroma, a sindrom se javlja i kod osoba koje boluju od plućne hipertenzije.
• Sindrom karpalnog tunela. Ovo stanje uključuje pritisak na glavni živac šake. Pritisak uzrokuje utrnulost i bol u ruci, zbog čega ruka više reagira na niske temperature.
• Ponavljane radnje ili vibracije. Dugotrajno tipkanje, sviranje klavira može uzrokovati ozljede od prenaprezanja. Kod radnika koji dugotrajno koriste alate koji izazivaju vibracije može doći do pojave Raynaudova sindroma.
• Pušenje dovodi do pojave sindroma jer tvari u dimu cigareta uzrokuju suženje krvnih sudova.
• Određeni lijekovi – to uključuje beta blokatore za visoki krvni tlak i aritmije, neke lijekove protiv migrene, lijekove za poremećaj pažnje/hiperaktivnost, određene lijekove protiv raka i neke lijekove protiv prehlade.

Simptomi i znakovi

Već na temelju pregleda može se pretpostaviti radi li se o bolesti ili sindromu.

Nalazi koji upućuju na Raynaudovu bolest su:

• pojavljivanje prije 40. godine (u dvije trećine slučajeva),
• blagi simetrični napadi koji zahvaćaju obje ruke,
• nema nekroze tkiva ili gangrene,
• nema povijesti ili fizičkih nalaza koji upućuju na neki drugi uzrok. 

Nalazi koji upućuju na sekundarni Raynaudov sindrom:

• pojavljuje se nakon 30. godine,
• jaki, bolni napadi koji mogu biti asimetrični i jednostrani,
• ishemijske lezije i
• anamneza i nalazi koji upućuju na popratni poremećaj.

Postavljanje dijagnoze

Dijagnoza bolesti ne iziskuje velik broj pretraga, dok je kod sindroma potrebno potvrditi uzrok koji je doveo do pojave Raynouda.

Već samo opisivanje tegoba nakon izlaganja hladnoći ili stresu je dovoljno za postavljanje dijagnoze. Definitivna dijagnoza se postavlja pretragom koja se zove kapilaroskopija i s kojom se s velikom sigurnošću može reći radi li se o bolesti ili sindromu. Tijekom testa, liječnik stavlja malu kap ulja na podnožje jednog vašeg nokta. Zatim se nokat pregledava pod mikroskopom. Kod abnormalnog nalaza arterija postoji velika vjerojatnost da se radi o sindromu i, ako već nije dijagnosticirana, potrebno je tražiti postoji li bolest koja je dovela do promjena.

Liječenje

Terapija sindroma i bolesti sastoji se u zaštiti izloženih dijelova tijela od hladnoće.

• Uložite u dobar par rukavica, debele čarape i grijače za ruke ili noge ako ćete biti na temperaturama nižim od 15℃.
• Izbjegavajte okidače, poput stresa ili određenih lijekova.
• Čim osjetite da dolazi epizoda, potopite ruke u toplu vodu.
• Ograničite ponavljajuće pokrete rukom, poput sviranja klavira ili tipkanja.
• Povećajte tjelesnu aktivnost i vježbanje.
• Povećajte temperaturu klima uređaja ili nosite toplu odjeću kada ste u klimatiziranom prostoru.

Osim ovoga, u težim slučajevima, mogu pomoći lijekovi poput blokatora kalcijevih kanala (snižavaju tlak i šire krvne žile), još jednog lijeka koji se koristi za sniženje tlaka, losartana, sildenafila te antidepresiva fluoksetina.

U najtežim slučajevima mogu koristiti injekcije botoksa te operacija živaca odgovornih za male arterije koje se ekstremno sužavaju u bolesti.