Pušenje, alkohol i kava: čimbenici rizika za niz bolesti

Pušenje cigareta jedan je od najbolje dokumentiranih čimbenika rizika za niz bolesti. Nema dokazanog niti jednog pozitivnog učinka na zdravlje. Duhanski dim sadrži više od 4.000 sastojaka, oko 200 otrovnih plinova, teške metale, niz dokazanih karcinogena.

Teške posljedice pušenja

Nikotin, jedan od najpoznatijih sastojaka, odgovoran je za stvaranje teške ovisnosti. Akutni apstinencijski sindrom pri odvikavanju značajno je blaži u odnosu na alkohol ili droge, traje tri do pet dana i može se prebroditi bez većih poteškoća, ali psihička ovisnost i put do uvjerenog nepušača značajno je teži.

Duhanski dim je glavni rizični čimbenik za razvoj karcinoma pluća, grkljana, ždrijela, usne šupljine, jednjaka, bubrega, mokraćnog mjehura. U zapadnom svijetu kardiovaskularne bolesti i karcinomi drže prva mjesta u statistikama uzroka smrti. Zajednički nazivnik: pušenje.

Poseban problem predstavlja pasivno pušenje. Djeca izložena duhanskom dimu imaju češće respiratorne infekcije i upale uha, alergije, astmu, a potvrđena je i veza sindroma iznenadne smrti u kolijevci te izloženosti duhanskom dimu. Žene izložene duhanskom dimu osim smanjene plodnosti, imaju veću učestalost komplikacija u trudnoći, uključujući razne prirođene malformacije djeteta.

Alkohol: dvije strane medalje

Ovisno o vrsti, alkoholna pića sadrže vodu, etanol, te različiti udio ugljikohidrata. Primjerice, pivo ima oko 30 g/L šećera. Alkohol se apsorbira direktno u krvotok, vrlo mali postotak gubi se mokraćom, znojem i preko sluznice dišnog sustava. Rašireno uvjerenje da polifenoli u crnom vinu i pivu pri umjerenoj konzumaciji štite od kardiovaskularnih bolesti, ima uporište u znanstvenim studijama.

Međutim, poteškoće nastaju kad treba definirati koja je preporučena dnevna doza. Izravna veza alkohola i karcinoma usne šupljine, grkljana, jednjaka, jetre, dojke i debelog crijeva čak i kod umjerenog dnevnog unosa je dobro dokumentirana.

Jedan gram alkohola sadrži 7 kcal; za usporedbu može se uzeti da gram ugljikohidrata daje 4 kcal. Alkohol smanjuje lučenje probavnih enzima, oštećuje sluznicu želuca i crijeva, čime se narušava sposobnost apsorpcije hranjivih tvari te dodatno ometa iskorištavanje vitamina i minerala. Dugoročno dovodi do pothranjenosti i utječe na sve organske sustave. Psihosocijalne posljedice na pojedinca, obitelj i društvo poseban su i dobro poznat problem.

Konzumacija alkohola u trudnoći redovito i nekontrolirano uzrokuje niz teških oštećenja ploda poznatih kao fetalna embriopatija. Međutim, čak i povremena prekomjerna konzumacija alkohola u trudnoći rezultira oštećenjem viših moždanih funkcija i poremećajima u ponašanju. Drugim riječima, trudnice ne bi trebale konzumirati alkohol.

Oprezno s kavom

Kofein je jedan od sastojaka čaja, kave, gaziranih i energetskih pića, čokolade. Mnogima je ispijanje kave ritual bez kojeg ne mogu zamisliti početak dana. Zrno kave sadrži bioaktivne spojeve koji imaju pozitivan učinak na zdravlje, ali valja imati na umu da se svojstva gotovog napitka mijenjaju procesom pripreme. Istraživanja povezuju umjerenu konzumaciju kave s manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti zbog prirodnih antioksidansa koje sadrži.

Međutim, kao stimulans, kava može imati utjecaj na porast krvnog tlaka. Konzumacija jutarnje kave i preskakanje doručka jedna je od loših navika koja potiče lučenje želučane kiseline te pogoršava simptome gastritisa i gastroezofagealnog refluksa.

Neke studije povezale su ispijanje kave u trudnoći s manjom porođajnom težinom novorođenčeta i preuranjenim porodom. Konzumacija kave, nakon objeda ili kao povod ugodnom druženju, mnogima je jedno od malih životnih radosti. Svakako vrijedi pokušati izbaciti cigarete, a konzumaciju kave svesti na umjerenu mjeru.