Pritisak u glavi: koji su mogući uzroci

Svatko od nas je bar jednom u životu osjetio pritisak u glavi koji ga je ometao u obavljanju određene aktivnosti. Naime, navedena tegoba se javlja u velikom postotku populacije, a uzroci mogu biti različiti.

Izuzev glavobolje, postoje različita stanja koja mogu dovesti do pritiska u glavi, a u ovome ćemo članku opisati neka od njih.

Sinusitis

Sinusitis predstavlja upalu paranazalnih sinusa, a može biti izazvan virusnim, bakterijskim ili gljivičnim infekcijama ili, s druge strane, potaknut alergijskim reakcijama. Simptomi su začepljenje nosa, kašalj, bol u području lica, pritisak, malaksalost, a ponekada i vrućica.

Povišeni arterijski tlak

Jači protok krvi kroz arterije u mozgu može također uzrokovati bol i pritisak u glavi.

Cerumen (ušni vosak)

Cerumen je materija žućkaste boje koja se izlučuje u ušnim kanalićima. Nastaje djelovanjem ceruminoznih žlijezda. Iako većina ljudi pati od pretjeranog čišćenja ušiju, cerumen je zapravo iznimno koristan jer ima zaštitnu funkciju. Nalazi se na samom ulazu u ušni kanal, ispred bubnjića, te pruža adekvatnu zaštitu od bakterija, gljivica, insekata i vode u uhu. Dakle, iz svega navedenoga možemo zaključiti da je potpuno poželjno imati cerumen u uhu. Međutim, ponekad tijelo može na njega utjecati te uzrokovati stvrdnjavanje i nemogućnost prirodnog ispiranja. Uobičajeni znakovi blokade ušnog voska odnose se na: osjećaj punine u uhu, bol, šum u uhu, vrtoglavicu te pritisak u glavi.

Prehlada i virusna infekcija

Viroze uzrokuju stvaranje sekreta i sluzi u cijelom dišnom traktu. Nagomilavanjem sluzi u nosnoj šupljini dolazi do osjećaja pritiska u glavi i sinusima.

Potres mozga

Potres mozga je oblik blage traumatske ozljede mozga, a definira se kao složen patofiziološki proces uzrokovan biomehaničkim silama koje dovode do prolaznog poremećaja funkcije mozga. Tipično se očituje smetnjama u pamćenju i orijentaciji, a može biti praćen i gubitkom svijesti. Suprotno vjerovanju većine ljudi, potres mozga u 90% slučajeva nije praćen gubitkom svijesti, već simptomima vezanim uz poremećaj neurološke funkcije. Simptomi obično nastupaju brzo (rapidno), vrlo su varijabilni, često nespecifični, kratkog trajanja i uglavnom se spontano povlače. Međutim, simptomi se ponekad mogu i razvijati, mijenjati, evoluirati, u kraćem (minute) ili duljem (sati) razmaku od traumatske ozljede mozga. Simptome i znakove potresa mozga dijelimo u 4 kategorije: tjelesne (glavobolja, mučnina, povraćanje, pritisak u glavi, vrtoglavica, smetnje vida, umor, poremećaj ravnoteže), kognitivne (konfuznost, usporenost, otežana koncentracija, otežano pamćenje, zaboravljivost), emocionalne (razdražljivost, nervoza) i na spavanje (pospanost, mamurluk, dulje spavanje od uobičajenog).

Meningitis

Meningitis je bolest karakterizirana upalom ovojnica mozga (meninga) i kralježnične moždine. Uzrokuju ga virusi, bakterije i gljivice. Najčešći uzrok bakterijskog meningitisa su bakterijske infekcije u ostalim dijelovima tijela koje se putem krvi šire u mozak ili kralježničnu moždinu. Upala dišnih putova obično prethodi vrućici, glavobolji, ukočenom vratu i povraćanju. Dodatni simptomi koji mogu biti povezani s ovom bolešću su: osjetljivost na svjetlo, promijenjeno stanje svijesti (preosjetljivost, nemir, smetenost, pospanost do kome), zatim bolovi u vratu i mišićima, poremećaj govora i drugi.

Anksioznost

Tjeskoba ili anksioznost jedan je od čestih psihičkih poremećaja čije se posljedice mogu odraziti i fizički. Uz ubrzanje rada srca, povećano znojenje i tremor, anksioznost može uzorkovati i pritisak u glavi. Ako je uzrok pritiska anksioznost, on ne predstavlja opasnost za zdravlje. To je tek način na koji tijelo reagira na povećani stres, a pritisak se može širiti od glave na vrat, ramena i gornji dio leđa.

Subarahnoidalno krvarenje

Riječ je o krvarenju u prostor između mozga i tkiva koja ga pokriva. Kada se taj prostor ispuni krvlju, dolazi do osjećaja jakog pritiska u glavi te glavobolje, kako bolesnici navode, najjače glavobolje koju su ikada imali. Subarahnoidalna hemoragija može nastati zbog različitih poremećaja krvi, ozljede glave, puknuća aneurizme ili određenih abnormalnosti u strukturi mozga.

Iz svega navedenoga možemo zaključiti kako se pritisak u glavi može javiti kao posljedica različitih stanja, bilo benignih, koja nisu opasna po život, pa sve do stanja koja mogu završiti fatalno, poput subarahnoidalnog krvarenja.