Pripazite na zdravlje: opasna kombinacija visoke vlage i visokih temperatura zraka

Onima koji su putovali svijetom dobro je poznat osjećaj pri izlasku iz zrakoplova u krajevima s visokom temperaturom i vlažnosti zraka. U početku imate osjećaj da ne možete dovoljno dobro disati, a koža vam je vrlo brzo obavijena toplim, ljepljivim znojem. S vremenom se većina ljudi navikne na ovakve klimatske uvjete, dok nekim drugima to vrlo teško polazi za rukom.

Bez obzira na tjelesnu kondiciju, kod dovoljno visokih temperatura i vlage zraka tijelo se više ne može prilagođavati i dolazi do velikih zdravstvenih poremećaja. Posljednjih godina smo svjedoci sve većih klimatskih promjena i u našim krajevima, pa i ovih dana s povišenom temperaturom i vlažnosti zraka. Tako i na stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda možete u tabličnim podacima, pored temperature, brzine vjetra, tlaka zraka,  pronaći i informacije o vlazi u zraku, što će nam sve češće biti vrlo bitan podatak.

Što je vlažnost zraka i zašto je važna?

Vlažnost mjeri količinu vodene pare ili vode u obliku plina u zraku. Visoka razina vlažnosti znači da u zraku ima puno vodene pare. Studije o utjecaju vlage na ljudske toplinske reakcije započele su 1920-ih. Godine 1923. Houghten i Yaglou proveli su eksperimente o toplinskim reakcijama ljudi na različite kombinacije temperature zraka i relativne vlažnosti, na temelju kojih je razvijen indeks efektivne temperature. 

Zašto je bitna vlažnost zraka? Ljudski organizam se, između ostalog, protiv visoke temperature zraka bori i znojenjem. No, kada vlaga, u kombinaciji s visokom temperaturom, dosegne određene vrijednosti, ni najzdraviji organizam se ne može boriti protiv tih klimatskih ekstrema. Ako se ne intervenira na vrijeme, može doći do manjih zdravstvenih problema, ali kod dovoljno velike izloženosti i do većih zdravstvenih problema, pa čak i smrti.

Granica naše izdržljivosti

Uvriježeno je mišljenje da je temperatura vlažnog termometra od 35 °C maksimum koji čovjek može podnijeti prije nego što više ne može adekvatno regulirati svoju tjelesnu temperaturu, što bi potencijalno moglo uzrokovati toplinski udar ili smrt tijekom duljeg izlaganja.

Temperatura mokrog termometra očitava se termometrom s mokrim fitiljem iznad balona, ​​a na nju utječu vlaga i kretanje zraka. Predstavlja vlažnu temperaturu pri kojoj je zrak zasićen i zadržava onoliko vlage koliko može u obliku vodene pare; znoj osobe neće ispariti na toj temperaturi kože.

Ali u novijim studijama, istraživači su otkrili da je stvarna maksimalna temperatura mokrog termometra niža – oko 31 °C vlažnog termometra – čak i za mlade, zdrave osobe. Temperatura za stariju populaciju, koja je osjetljivija na vrućinu, vjerojatno je još niža.

Što se događa kod visoke temperature i vlage zraka?

Kao odgovor na povišenu tjelesnu temperaturu, živci za osjet temperature signaliziraju mozgu da pokrene višestruke termoregulacijske procese za odbacivanje topline, uključujući znojenje i premještanje krvi iz središnjih organa na periferiju tijela vazodilatacijom, odnosno proširenjem krvnih žila u koži. Isparavanje znoja hladi površinu kože, dok povećani protok krvi na periferiji prenosi toplinu koju generiraju mišići na kožu gdje se lakše rasipa u okolinu.

Međutim, vrućina i visoka vlažnost u kombinaciji otežavaju hlađenje. Ekstremna vrućina smanjuje rasipanje topline s površine tijela, dok visoka vlažnost usporava isparavanje znoja. Na određenom pragu topline i vlažnosti nije moguće znojiti se dovoljno brzo da bi se spriječilo pregrijavanje.

Zdravstvene tegobe zbog ekstremnih uvjeta

Čak i zdrave odrasle osobe izložene ekstremnoj vrućini mogu doživjeti toplinske grčeve, toplinsku iscrpljenost ili toplinski udar. Bez medicinske intervencije, toplinski udar može ubiti. U oko 20% ljudi koji prežive toplinski udar, mozak se možda nikada neće u potpunosti oporaviti, što će rezultirati promjenama osobnosti ili lošom koordinacijom.

Ekstremna vrućina također ima negativne zdravstvene učinke na djecu i mlade adolescente, a nedavne studije provedene u Sjedinjenim Državama, Australiji i Kini otkrile su jaku povezanost između ekstremne vrućine i prijevremenog poroda, što je glavni uzrok smrtnosti dojenčadi i doživotnih zdravstvenih komplikacija. Nije jasno kako ekstremna vrućina uzrokuje prijevremeni porod, ali postoje smanjen protok krvi u maternici i povećane razine oksitocina hormona koji potiče kontrakcije maternice. 

Nakon što se naše tijelo počne pregrijavati, počinjemo osjećati gubitak vode, soli i drugih važnih minerala te hranjivih tvari koje tijelo treba. Pregrijavanje ili, kako je poznatije, toplinska iscrpljenost, može dovesti do dehidracije i neravnoteže u tijelu. 

Stupnjevi poremećaja organizma su:

• Dehidracija – prekomjerno znojenje pri ekstremnoj vrućini i vlažnosti uzrokuje da naše tijelo gubi tekućinu brže nego što je možemo nadomjestiti pijenjem vode. Osjećaj žeđi je prvi znak da ste dehidrirali. Ako i dalje ne unosite dovoljno vode, počet ćete se manje znojiti i mokriti, a mogli biste osjetiti glavobolju, grčeve u želucu i grčeve mišića.
• Grčevi mišića nastaju zbog dehidracije, ali i gubitka elektrolita znojenjem.
• Nesvjestica – Kada se onesvijestite po vrućem vremenu, to je zato što je krvni tlak u vašem mozgu pao jer krv juri u druge dijelove vašeg tijela kako bi se borila s vrućinom.
• Osip od vrućine – Pretjerano znojenje može dovesti do osipa od vrućine kada znoj ostane zarobljen ispod kože. Područje s osipom imat će izbočine koje bi mogle svrbjeti i peckati.
• Toplinska iscrpljenost – Trajni gubitak tekućine prekomjernim znojenjem može dovesti do toplinske iscrpljenosti. Ako nakon boravka na vrućini osjećate slabost, mučninu ili vrtoglavicu, vjerojatno patite od toplinske iscrpljenosti. Ako se ne riješi, toplinska iscrpljenost može prijeći u toplinski udar.
• Toplinski udar (hipertermija) – Toplinski udar nastaje kada se tijelo pregrije, dostižući unutarnju temperaturu od 40 °C i više. Netko tko pati od toplinskog udara može se iznenada prestati znojiti, imati lošu ravnotežu, postati dezorijentiran i zbunjen te izgubiti svijest. Toplinski udar zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.

Pružanje pomoći i prevencija

Prva pomoć kod ovakvih stanja je odlazak u dobro temperiranu prostoriju i unos dovoljno tekućine. Nekada nije dovoljno uzimanje vode, nego je neophodno uzimanje izotoničnih tekućina (onih koje uzimaju sportaši). Osim toga, potrebno je postepeno hladiti tijelo. Nikako ne hladiti tijelo naglo i ekstremno niskom temperaturom jer naglo sužavanje krvnih žila može dovesti do pogoršanja općeg stanja zbog prekomjernog dotoka krvi prema srcu.

Prevencija ovih stanja je odgovarajuća odjeća (od prirodnih materijala, svijetlih boja, ne previše pripijena uz tijelo), nošenje šešira ili drugog pokrivala za glavu te unos dovoljno vode i/ili izotoničnih napitaka,

Potrebno je izbjegavati tjelesni napor te neophodne aktivnosti prebaciti na dijelove dana kada je temperatura zraka niža. Ako možete, instalirajte klima uređaj u svojoj kući/stanu ili koristite ventilatore. Klima u vozilu i kući ne smije biti namještena na preniske vrijednosti u odnosu na vanjsku temperaturu.

I na kraju, nemojte se bojati učinaka klima uređaja jer ekstremne temperature mogu daleko više štetiti vašem organizmu od uvriježenog straha u našim krajevima da klima uređaj izaziva niz tegoba.

Na kraju, istaknula bih riječi W. Larryja Kenneyja, profesora fiziologije i kineziologije s Katedre za ljudske performanse Marie Underhill Noll, koji je rekao da bi podaci o temperaturi i vlazi u zraku mogli pomoći ljudima da bolje planiraju događaje tijekom ekstremne vrućine, koja se javlja sve češće kako se svijet zagrijava. „Ako znamo koje su te gornje granice temperature i vlage, možemo bolje pripremiti ljude – posebno one koji su ranjiviji – prije toplinskog vala“, rekao je Kenney. „To bi moglo značiti davanje prioriteta najugroženijim ljudima kojima je potrebna njega, postavljanje upozorenja za zajednicu kada dolazi toplinski val ili izradu grafikona koji daje smjernice za različite raspone temperature i vlažnosti“.