Prijelomi, iščašenja, uganuća: Kako postupiti kod najčešćih ozljeda
Lokomotorni sustav nerijetko je izložen povišenom riziku od ozljeda pri čemu je važno reagirati na odgovarajući način kako bi se izbjegla dodatna šteta
Naše je tijelo stvoreno za pokret, no ponekad nam on biva silom ograničen zbog većih ili manjih ozljeda. U tom kontekstu najčešće govorimo o prijelomima, iščašenjima i uganućima.
Prijelom kosti
Prekid kontinuiteta kosti naziva se prijelom i posljedica je jednokratnog djelovanja velike sile na kost. Ako je kost slabije građe zbog osteoporoze, metastaza ili prirođenih stanja, već i mala sila može dovesti do prijeloma koji se naziva patološkim prijelomom. Posebna vrsta prijeloma, stres fraktura, nastaje nakon ponavljajućeg djelovanja sile, na primjer stres fraktura kostiju stopala kod dugotrajnog marširanja.
Ako ulomci kosti probiju mišić i kožu, govorimo o otvorenom prijelomu koji se često komplicira infekcijom rane. Zatvoreni prijelom, kod kojeg nije oštećena koža, može biti sa ili bez pomaka koštanih ulomaka, ovisno o djelovanju sile i hvatištima mišića. Slomljena kost boli, pokreti su ograničeni ili postoji nenormalna pokretljivost zbog prekida osovine kosti. Može se vidjeti otok ili hematom, a kod otvorenih prijeloma rana na koži i defekt tkiva.
Pokret izaziva dodatnu bol, pa je potrebno manipulaciju ozlijeđenim dijelom tijela svesti na minimum. Ako se očekuje dugotrajniji prijevoz do zdravstvene ustanove, potrebno je kost imobilizirati. Otvorene rane se prekriju sterilnim zavojem, ne pokušava se namještati ulomke kosti. Imobilizira se pomoću udlage ili priručnih materijala koji se oblože mekom krpom, vatom i pričvrste zavojem. Kod loma duge kosti longeta mora obuhvaćati dva susjedna zgloba. Lom kuka ili zdjelice imobilizira se na širokoj dasci.
Oprezno s ozljedama kralježnice
Važno je naglasiti da se bolesnici sa sumnjom na ozljedu kralježnice ne smiju pomicati, osim u slučaju životne ugroženosti. Tada to radi više ljudi, koordiniranim pokretima kako bi se izbjeglo pomicanje ulomaka kosti. Krvne žile i živci ne moraju biti ozlijeđeni pri lomu kosti, ali se mogu ozlijediti naknadnim pomicanjem ozlijeđene osobe.
Pri saniranju prijeloma pokušava se vratiti osovina kosti postavljanjem koštanih ulomaka u položaj koji su imali prije loma. Pritom se mogu fiksirati metodama osteosinteze (žicom, vijcima i pločicama) ili vanjskom imobilizacijom najprije sadrenom longetom, a potom cirkularnim gipsom. Prijelomi zgloba, zbog oštećenja zglobne hrskavice, vode ranijem razvoju artroze. Kod starijih osoba prijelom kuka često zahtjeva uklanjanje kosti i ugradnju endoproteze, takozvanog umjetnog kuka. Nakon namještanja i fiksacije kosti, poželjno je čim ranije vratiti pokret uz djelomično opterećenje, kako bi se spriječilo propadanje mišića i ligamenata uslijed smanjene aktivnosti.
Iščašenje
Iščašenje ili luksacija podrazumijeva silu koja dovodi do potpunog odvajanja krajeva dvije kosti povezanih zglobom. Vidljivo je izobličenje zgloba koje prati razdor dijela niti zglobne čahure. Prisutni su bol i otok, pokreti su ograničeni, a često postoji hematom. Iščašen može biti bilo koji zglob, ali neki su zglobovi zbog građe skloniji iščašenju. Ako nakon početnog iščašenja zgloba zaostane slabost zglobne čahure i okolnih mekih tkiva, neznatna sila može dovesti do nove luksacije. U tom slučaju govorimo o habitualnoj luksaciji, najčešće ramena ili koljena.
Uganuće
Ovisno o načinu na koji je djelovala sila, može doći do oštećenja zglobne čahure i ligamenata bez deformacije zgloba, što nazivamo uganućem. Pri tome krajevi kosti zadržavaju svoje mjesto, ali nastaje oštećenje na mekim tkivima koje se očituje bolom i otokom. Prva pomoć sastoji se od mirovanja, hlađenja ozlijeđenog zgloba, podizanja ekstremiteta kako bi se pospješila limfna drenaža i smanjio otok.
Ozljede u teretani: kako se pripremiti i sigurno vježbati
Trening u teretani značajno doprinosi fizičkom i psihičkom zdravlju, ali samo uz stručno vodstvo i mjere opreza kako bi...
SAZNAJTE VIŠEObično se pri svakoj ozljedi, najprije isključuje prijelom kosti rendgenskim snimanjem. Iščašeni zglob potrebno je vratiti u fiziološki položaj što ponekad može zahtijevati sedaciju pacijenta ili opću anesteziju. Ako je došlo do značajnog razdora zglobne čahure, postavlja se imobilizacija sadrenom longetom kroz nekoliko tjedana ili ortoza. Potom je važno ojačati susjedne mišiće i ligamente kako bi se zglob stabilizirao i spriječilo ponavljanje ozljede.