Preosjetljivost (intolerancija) na toplinu: zašto se javlja i kako si možemo pomoći

Osobe preosjetljive na toplinu reagiraju na više temperature prekomjernim znojenjem ili čak napadajima tjeskobe.

Treba istaknuti da intolerancija na toplinu nije bolest, no može biti simptom određenog medicinskog stanja. Stručnjaci zdravstvene web stranice Medical News Today pokušali su odgovoriti na pitanja što je to intolerancija na toplinu, kako se s njom trebamo nositi te kada je potrebno obratiti se liječniku.

Što je zapravo intolerancija na toplinu?

Preosjetljivost na toplinu je generički simptom koji se može odnositi na širok spektar reakcija na toplinu. Neki ljudi koji imaju intoleranciju na toplinu jednostavno ne vole kada je jako toplo, dok drugi osjećaju neugodnu vrućinu i kada je većini ljudi posve ugodno.

Neki mogu razviti ozbiljne, pa čak i po život opasne simptome prilikom reakcije na toplinu. Prema američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), u SAD-u umre više od 600 ljudi godišnje vezano uz toplinu.   

Imajući to u vidu, ljudi s intolerancijom na toplinu trebaju biti na oprezu kad zavladaju velike vrućine, pogotovo ako pripadaju nekoj od rizičnih skupina (poput kroničnih bolesnika), a čiji se rizik može povećati s porastom temperature.

Simptomi

Simptomi koji prate intoleranciju na toplinu mogu varirati od osobe do osobe te mogu uključivati:

• osjećaj vrućine čak i prilikom umjerene vanjske temperature,
• prekomjerno znojenje,
• nedovoljno preznojavanje kada je vruće,
• iscrpljenost ili umor tijekom toplog vremena,
• mučninu, povraćanje ili vrtoglavicu kao reakciju na toplinu,
• promjene raspoloženja kada je vani previše toplo.

Ljudi koji pate od nekih kroničnih bolesti kao što je, primjerice, Multipla skleroza, mogu osjetiti pogoršanje simptoma tijekom previše toplog vremena. A neki s intolerancijom na toplinu mogu biti preosjetljivi čak i na hladnoću.

Uzroci

Osobe s intolerancijom na toplinu mogu patiti od disautonomije koja može zahvatiti njihov autonomni živčani sustav. On pomaže kod regulacije automatskih funkcija ljudskog tijela, uključujući i odgovor tijela na toplinu, pa stoga može doći do poremećaja regulacije automatskih funkcija, odnosno disautonomije.

Disautonomiju autonomnog živčanog sustava mogu uzrokovati sljedeća stanja ili bolesti:

• dijabetes,
• poremećaj prekomjernog uzimanja alkohola,
• Parkinsonova bolest,
• Guillain-Barréov sindrom,
• bolest mitohondrija.

Ostali uzroci intolerancije na toplinu mogu biti:

Dob: dojenčad, djeca mlađa od četiri godine i starije osobe mogu biti osjetljiviji na toplinu od drugih. Ova osjetljivost povećava njihovu podložnost na bolesti koje su vezane uz toplinu kao što je, primjerice, toplotni udar.

Lijekovi: neki lijekovi mijenjaju reakciju tijela na toplinu, na primjer tako što smanjuju znojenje. Antikolinergički lijekovi koji tretiraju brojna psihička stanja i Parkinsonovu bolest, mogu smanjiti znojenje, a povećati osjetljivost na toplinu.

Senzorni problemi: poremećaj senzorne integracije, kao i senzorni problemi koji prate autizam, mogu učiniti osobu osjetljivijom na toplinu.

Neurološke tegobe: medicinska stanja koja utječu na mozak i leđnu moždinu kao što su ozljede leđne moždine i Multipla skleroza, mogu povećati osjetljivost na toplinu tako što mijenjaju način na koji mozak procesira toplinu ili time što inhibiraju tjelesnu sposobnost regulacije temperature.

Problemi s endokrinim sustavom: endokrini sustav pomaže tijelu regulirati široki raspon funkcija. Poremećaji kao što su Gravesova bolest ili bolest štitnjače mogu povećati osjetljivost na toplinu.

Loša fizička kondicija: kod nekih osoba intolerancija na toplinu je znak lošijeg kardiovaskularnog i respiratornog zdravlja, odnosno kondicije. Znanstvenici su 2014. godine otkrili da su osobe koje pokazuju znakove preosjetljivosti na toplinu fizički u slabijoj formi.

Tretmani za intoleranciju na toplinu

Ljudi s intolerancijom trebaju se obratiti liječniku posebice ako im se simptomi pojave odjednom ili se progresivno pogoršavaju.

Kod tretmana intolerancije na toplinu liječnici će se fokusirati na tretman medicinskog stanja koje muči pacijenta. Primjerice, pacijenti s Gravesovom bolešću možda će trebati radiojodnu terapiju kao bi uspostavili normalnu razinu hormona štitnjače.

U mnogim slučajevima preosjetljivost na toplinu ne može se u potpunosti prevenirati ili tretirati. Primjerice, osoba s ozljedom leđne moždine može imati poteškoće prilikom vrućeg vremena bez obzira na terapiju kojoj je podvrgnuta.

Ljudi s intolerancijom na toplinu trebali bi izbjegavati boravak u toplim podnebljima ili vrućem okolišu kako bi se vidjela poboljšanja na dulji rok.

Intoleranciju na toplinu moguće je kontrolirati uz pomoć sljedećih metoda:

• Izbjegavanjem direktnog sunčeva svjetla. Treba imati na umu da je sunce najsjajnije i najtoplije između 11 i 15 sati,
• korištenjem klima-uređaja ili ventilatora tijekom ljetnih mjeseci,
• konzumacijom dovoljne količine tekućine kako bi se spriječila dehidracija,
• nošenjem laganije odjeće svijetlih boja,
• izbjegavanjem alkohola tijekom vrućina,
• osvježenjem pod hladnim tušem ili plivanjem u bazenu,
• oblaganjem leđa ili vrata ručnikom natopljenim hladnom vodom,
• izbjegavanjem tjelesnog naprezanja za vrijeme toplog vremena ili u zagrijanim prostorijama.

Simptomi na koje treba paziti

Osobe s intolerancijom na toplinu trebaju paziti na sljedeće znakove:

• mučnina,
• vrtoglavica,
• povraćanje,
• ubrzani puls,
• pretjerano znojenje,
• grčevi u mišićima,
• glavobolja,
• ekstremni umor ili nesvjestica,
• promjene raspoloženja.

Kada potražiti hitnu medicinsku pomoć?

Odmah potražite medicinsku pomoć u sljedećim situacijama:

• izostanak znojenja čak i kada je vruće,
• tjelesna temperatura iznad 39,5°C,
• konfuzija, zbunjenost,
• gubitak svijesti.

Prevencija

Kontrola medicinskih stanja koja uzrokuju preosjetljivost na toplinu, može pomoći i u prevenciji simptoma. Ako vas muči intolerancija na toplinu posavjetujte se s vašim liječnikom kako da se zaštitite tijekom vrućih mjeseci te ga upitajte postoje li lijekovi koji vam mogu pomoći za bolju regulaciju tjelesne temperature.

Strategije koje smanjuju rizik od intolerancije na toplinu mogu uključivati:

• Održavanje zdrave tjelesne težine. Ljudi s viškom kilograma mogu imati više problema s rashlađivanjem tijela.
• Redovite fizičke aktivnosti koje će vas održati u formi. Ljudi s dobrim zdravljem srca i pluća bolje podnose vrućine.
• Izbjegavanje alkohola i opijata. Pretjerana konzumacija alkoholnih pića i zloporaba droga poput amfetamina mogu pojačati osjetljivost na toplinu.
• Održavanje normalne razine šećera u krvi. Dijabetičari su osjetljiviji na toplinu, pogotovo kada im se razina šećera u krvi previše snizi ili povisi.
• Uzimanje dovoljne količine vode. Ekstremna toplina crpi vodu iz tijela putem znojenja. A ako se tijelo ne može znojiti, ne može se ni rashladiti, zbog čega se preporučuje redovita hidratacija vodom.

Zaključno

Kako danas sve više ljudi uživa u aktivnostima na otvorenom kao što je npr. plivanje, oni koje muči intolerancija na toplinu često se osjećaju frustriranima i isključenima. Međutim, odgovarajući tretman i metode rashlađivanja mogu pomoći da se vrućina bolje podnese.

Intolerancija na toplinu može upućivati na opće stanje zdravlja. Ona, primjerice, može sugerirati da se tijelo ili ne može samo rashladiti ili da mozak ne reagira na odgovarajući način na povišenu temperaturu. Također, preosjetljivost na toplinu može upućivati i na to da srce ili pluća nisu u formi te ne mogu normalno obavljati svoje funkcije.

Svi koji su odnedavno postali preosjetljivi na toplinu ili im se intolerancija na vrućinu sve više pogoršava, svakako bi se trebali obratiti svojem liječniku koji će im utvrditi koji je glavni uzrok u pozadini preosjetljivosti na toplinu te predložiti odgovarajuću terapiju.

Izvor: Heat intolerance: Symptoms, causes, and treatments (medicalnewstoday.com)