Povezanost psorijaze i artritisa: što trebamo znati o psorijatičnom artritisu

Psorijatični artritis je oblik artritisa koji se javlja kod ljudi koji imaju psorijazu kože i noktiju. Psorijaza je kronična upalna bolest kože obilježena pojavom oštro ograničenih crvenkastih ploča prekrivenih srebrno bijelim ljuskama. Psorijaza se razvija temeljem nasljedne sklonosti. Može prethoditi ili slijediti upalu zglobova.

Artritis obično zahvaća zglobove prstiju ruku i nogu, premda su i drugi zglobovi, uključujući kuk i kralješnicu, također često zahvaćeni. Zglobovi postaju otečeni, a ako je upala kronična, mogu se deformirati. Promjene na zglobovima i koži mogu se pojaviti i nestati istodobno.

Klinička slika psorijatičnog artritisa

Bolest je slična reumatoidnom artritisu, ali protutijela karakteristična za reumatoidni artritis nisu pozitivna. Prognoza psorijatičnog artritisa je obično bolja od prognoze reumatoidnog artritisa jer je zahvaćeno nekoliko zglobova. Ipak, zglobovi mogu biti ozbiljno oštećeni.

Psorijatični artritis karakterizira asimetrična oteklina zglobova (zahvaćenost različitih zglobova na lijevoj i desnoj strani tijela), pretežito prstiju šaka i stopala s mogućom zahvaćenošću kralješnice uz promjene na koži i noktima.

Artritis nastaje postupno. U početku su tegobe nespecifične kao: bol u mišićima, kratkotrajna jutarnja zakočenost i poremećen san. Zahvaćenost tetivnih hvatišta za kost upalnim procesom značajna je za psorijatični artritis. Nakon toga dolazi do perifernog poliartritisa, što znači da upala zahvaća nekoliko zglobova na šakama, i to uglavnom male zglobove prstiju, a na noktima su vidljive psorijatične promjene (nokti su žućkaste boje, zadebljani i krhki). Upala dovodi do erozije zgloba (oštećenja), prsti zadebljaju i izgledaju poput kobasica, dok na kralježnici dolazi do ankilozirajućih promjena (ukočenja) što rezultira bolovima i ukočenošću donjeg dijela leđa i vrata.

Postavljanje dijagnoze i uzroci

Iako se može pojaviti u bilo kojoj dobi, psorijatični artritis se najčešće javlja između 30. i 50. godine života. Podjednako je zastupljen među oba spola. Kožne promjene uglavnom prethode zglobnim simptomima, povremeno se javljaju istodobno.

Dijagnoza se postavlja utvrđivanjem karakterističnog artritisa kod osoba koje imaju psorijazu ili ako netko u obitelji ima psorijazu. Osim razgovora s bolesnikom te kliničkog pregleda, za dijagnostiku se koriste i laboratorijski nalazi i rendgenske snimke.

Točan uzrok bolesti je nepoznat, ali je poznato da genetski, imunološki i vanjski čimbenici imaju ulogu u njezinom nastanku. Pretpostavlja se da u Hrvatskoj oko 10% oboljelih od psorijaze ima pridruženi artritis. Otprilike 5% bolesnika ima teški artritis s deformacijom zglobova i lošim ishodom bolesti, no kod većine bolesnika nema značajnih razaranja zglobova i narušavanja funkcionalne sposobnosti.

Važno je naglasiti kako nije utvrđena povezanost između intenziteta kožnih promjena i zglobnih tegoba. U slučaju pojave navedenih zglobnih tegoba, nužno je u liječenje uključiti i reumatologa.

Kako se psorijatični artritis liječi

Liječenje započinje edukacijom i promjenom stila života – zdravom prehranom, primjerenim odmorom i redovitim provođenjem tjelesne aktivnosti. Od lijekova se mogu koristiti nesteroidni antireumatici, lijekovi koji mijenjaju tijek bolesti, imunosupresivi te biološki lijekovi. Moguća je i primjena kortikosteroida, prije svega lokalno u zglob. U određenim slučajevima potreban je i kirurški tretman. Nezamjenjiva je uloga fizikalne terapije u liječenju, kako bismo održali funkciju i spriječili razvoj deformiteta zglobova.

S obzirom na to da nije moguće obnoviti upalom oštećen zglob, kako bismo očuvali funkcionalnu sposobnost bolesnika, bolest je važno prepoznati i liječiti na vrijeme.