Potres mozga se ne smije tek tako „prehodati“ 

Ljudski mozak je veličanstven i složen. Sastoji se od mnogo dijelova, od kojih svaki ima specifičnu i važnu funkciju: kontrolira našu sposobnost ravnoteže, hodanja, razgovora i jedenja, koordinira i regulira naše disanje, cirkulaciju krvi i rad srca, odgovoran je za našu sposobnost govora, obrade i pamćenja informacija, donošenja odluka i osjećaja. Svaki je mozak jedinstven, stalno se mijenja i iznimno je osjetljiv na okolinu.

Mozak je podijeljen na funkcionalne dijelove koji se nazivaju režnjevi:

• frontalni režanj,
• temporalni režanj,
• parijetalni režanj,
• okcipitalni režanj,
• mali mozak,
• moždano deblo.

Dobro je znati dijelove mozga, jer svaki od njih ima posebne funkcije koje mogu biti poremećene između ostalog i zbog ozljede mozga.

Ozljede mozga

Traumatska ozljeda mozga obično je posljedica snažnog udarca u glavu ili tijelo ili trzaja. Predmet koji prolazi kroz moždano tkivo, poput metka ili razbijenog komada lubanje, također može uzrokovati traumatsku ozljedu mozga.

Blaga traumatska ozljeda mozga može privremeno utjecati na vaše moždane stanice, dok ozbiljnija traumatska ozljeda mozga može rezultirati modricama, rastrganim tkivom, krvarenjem i drugim fizičkim oštećenjima mozga. Ove ozljede mogu dovesti do dugotrajnih komplikacija ili smrti.

Izazov dijagnosticiranja potresa mozga

Kada govorimo o potresu mozga, onda ga uglavnom možemo staviti u kategoriju blagih traumatskih ozljeda mozga. Dijagnoza ozljede mozga i određivanje težine ozljede, dvije su različite stvari.

U slučajevima kada je ozljeda teža, obično je iz simptoma pojedinca jasno da je došlo do neke vrste ozljede mozga. Kod teških ozljeda mozga obično dolazi do dugotrajnog gubitka svijesti i/ili se znakovi ozljede pojavljuju na neuroimaging testovima (CT i MR mozga). U situacijama kada je ozljeda mozga blaga ili umjerena, simptomi mogu biti suptilniji pa je često potrebna daljnja procjena kako bi se dobila dijagnoza ozljede mozga. To se događa kod potresa mozga.

Bitno je naglasiti da se potres mozga vrlo često događa kod sportskih aktivnosti. Problem nastaje kada se zbog težnje za što boljim uspjesima i sklonosti nastavku treninga i natjecanja pod svaku cijenu, ignorira potres mozga. To je posebno izraženo u SAD-u gdje mladi ljudi ne žele prijaviti ozljedu mozga prilikom sportskih aktivnosti da ne bi slučajno izgubili stipendiju za školovanje na sveučilištu.

Kod potresa mozga je problem da se ne može prepoznati klasičnim dijagnostičkim metodama – kompjutoriziranom tomografijom i/ili magnetskom rezonancijom. To je stoga jer oštećenje nastaje na razini stanica mozga i samo se po simptomima i određenim testovima koji se koriste, primjerice, kod sportaša, može sa sigurnošću dijagnosticirati.

Simptomi potresa mozga

Simptomi potresa mozga nastaju naglo, unutar nekoliko minuta, a ponekad i nekoliko sati od ozljede. Objasnit ćemo ih prema dijelovima mozga spomenutim na početku članka.

• Ozljeda frontalnih režnjeva može utjecati na sposobnost pojedinca da kontrolira emocije i ponašanje ili može uzrokovati poteškoće u prisjećanju događaja ili govoru.
• Ozljeda temporalnih režnjeva može dovesti do teškoća s komunikacijom ili pamćenjem.
• Osobe koje su ozlijedile parijetalne režnjeve mogu imati probleme s primarnim osjetilima: vidom, sluhom, dodirom, okusom i njuhom.
• Moždano deblo kontrolira nevoljne funkcije tijela koje su bitne za preživljavanje, poput disanja i otkucaja srca.
• Ozljeda malog mozga može utjecati na ravnotežu, kretanje i koordinaciju.
• Ozljeda zatiljnih režnjeva može dovesti do problema s gledanjem ili opažanjem veličine i oblika predmeta.

Naravno, glavobolja je najučestaliji simptom, rjeđe praćena mučninom i povraćanjem. Kod potresa mozga rijetko dolazi do gubitka svijesti.

Pitanja koja pomažu u postavljanju dijagnoze

Sportski liječnici koriste SCAT3™ upitnik koji može pomoći pri dijagnosticiranju ozljede mozga a pitanja koja se postavljaju su sljedeća:

• Je li došlo do gubitka svijesti? Ako da, koliko dugo?
• Postoji li poremećaj ravnoteže ili motoričke koordinacije (posrtanje, spori/otežani pokreti, itd.)?
• Postoji li dezorijentiranost ili zbunjenost (nemogućnost odgovarajućeg odgovora na pitanja)?
• Postoji li gubitak pamćenja? Ako da, koliko dugo?
• Gleda li pacijent „u prazno“?
• Vidljiva ozljeda lica u kombinaciji s bilo čim od navedenog

Ostatak upitnika namijenjen je isključivo profesionalcima te pomaže u dijagnostici ozljede mozga.

Kako se liječi potres mozga

Liječenje potresa mozga podrazumijeva mirovanje, postupno uključivanje u normalni život, izbjegavanje jakih svjetlosnih efekata (koji se uglavnom javljaju kod igranja igrica). Djeci i adolescentima je potrebno dulje vrijeme za oporavak u odnosu na odrasle.

Tijekom cijelog perioda oporavka potrebno je pratiti stanje ozlijeđene osobe; ako simptomi ne prestaju ili se javljaju novi, potrebno je ponoviti pregled, uglavnom kod neurologa.

Ozljede mozga su ozljede koje se javljaju u svim segmentima života. Velika većina njih se može izbjeći preventivnim mjerama – pridržavanjem prometnih pravila, odnosno nošenjem kaciga pri vožnji romobila, bicikala i motocikala, kao i zaštitnih kaciga na gradilištima.