Poremećaji funkcije štitnjače: što o njima trebamo znati

Štitnjača je mala žlijezda leptirastog oblika, smještena u donjem dijelu prednje vratne regije. Pod utjecajem hormona hipofize, tireostimulacijskog hormona (TSH), stvara i otpušta u krvotok svoje finalne proizvode, hormone tiroksin (T4) i trijodtironin (T3).

Svojim djelovanjem hormoni štitnjače utječu na brojne procese u tijelu, od vrlo važnog utjecaja na rast i razvoj kod djece, do ukupnog utjecaja na energetski metabolizam čime se regulira metabolizam ugljikohidrata, bjelančevina, masnoća. Međudjelovanjem sa simpatikusom, posredno utječe na neke vitalne funkcije poput rada srca, disanja i cirkulacije.

Koje su najčešće bolesti štitnjače?

Bolesti štitnjače smatraju se najčešćima u endokrinom sustavu. Funkcionalne poremećaje dijelimo u slabiji rad štitnjače ili hipotireozu te pojačani rad štitnjače ili hipertireozu.

Od ostalih bolesti štitnjače definitivno najčešća je čvor/ovi u štitnjači, ali oni u najčešćem broju slučajeva nemaju poveznicu s poremećajem same funkcije štitnjače. Češće pogađaju žene.

Hipotireoza – usporeni rad štitnjače

Najčešći funkcionalni poremećaj štitnjače je hipotireoza, odnosno usporeni rad štitnjače. Obilježen je smanjenom proizvodnjom hormona štitnjače s posljedičnim usporenjem metabolizma.

Uzroci

Najčešći uzrok hipotireoze je kronična upalna bolest štitnjače (Hashimotov tireoiditis), potom stanje nakon operacije štitnjače, stanje po provedenoj radiojodnoj terapiji (primjena zračenja u području glave i vrata u sklopu liječenja drugih zloćudnih bolesti, a usporeni rad štitnjače povezan je i s primjenom nekih lijekova poput amiodarona I litija.

Rjeđi uzroci povezani su s urođeno nerazvijenom ili nedovoljno razvijenom štitnjačom. Prolaznu hipotireozu možemo očekivati kod skoro 10% dojilja u sklopu postpartalne upale štitnjače.

Klinička slika

Klinički hipotireozu dijelimo na subkliničku i kliničku. Subklinička hipotireoza nije popraćena tipičnim simptomima usporene dinamike metabolizma. U laboratorijskim nalazima jedino odstupanje možemo očekivati u povišenoj vrijednosti TSH, dok su vrijednosti perifernih hormona u granicama normale.

Napredovanje u klinički tijek hipotireoze obilježeno je različitim rasponom tegoba poput:

• kroničnog umora,
• prirasta na tjelesnoj težini uz slabiji apetit,
• lošijeg podnošenja hladnoće,
• poremećaja menstrualnih ciklusa,
• zatvora, poremećaja sna,
• oticanja ekstremiteta i
• mnogih drugih nespecifičnih smetnji.

Postavljanje dijagnoze

Dijagnoza hipotireoze se po postavljenoj kliničkoj sumnji može na jednostavan način potvrditi određivanjem nalaza hormona, pri čemu u inicijalnoj obradi analiziramo TSH, T4 ili njegovu slobodnu frakciju FT4, zatim T3 ili njegovu slobodnu frakciju FT3, a od koristi su nam i protutijela za štitnjaču – protutijela za tiroidnu peroksidazu (antiTPO) i tireoglobulinska protutijela (antiTg).

Slikovna obrada štitnjače kod sumnje na hipotireozu obuhvaća ultrazvuk štitnjače. Scintigrafija je rijetko potrebna.

Liječenje

Liječenje se provoditi nadomjesnim liječenjem levotiroksinom (LT4) u dozi koja se individualno određuje i titrira. Pošto se većina trijodtironina stvara u perifernim tkivima iz tiroksina (i do 80%), kombinirana terapija s pripravcima LT4 i LT3 nije potrebna.

Hipertireoza – ubrzan rad štitnjače

Rjeđi, ali klinički evidentniji je ubrzan rad štitnjače, koji nazivamo hipertireozom ili tireotoksikozom.

Uzroci

Najčešći uzrok pojačanog rada štitnjače je difuzna autoimuna bolest štitnjače – Gravesova bolest, a od ostalih je potrebno izdvojiti toksični adenom, toksičnu nodoznu strumu.

Poseban oblik tireotoksikoze je subakutna upala štitnjače ili DeQuervainov tireoiditis, a do pojačanog rada štitnjače mogu dovesti i primjena lijekova poput amiodarona te različitih preparata joda. Rana trudnoća može se očitovati blagim oblikom hipertireoze, što nazivamo gestacijskom tireotoksikozom, no ona najčešće zahtijeva praćenje i nije nužno uvoditi lijekove. Ranija faza postpartalne upale štitnjače obilježena je obično prolaznom hipertireotičnom fazom, koju potom slijedi višemjesečna hipotireotična faza.

Klinička slika

Zbog prekomjernog rada štitnjače ubrzan je čitav metabolizam, a od vodećih simptoma javljaju se:

• izražene palpitacije i nepravilan rad srca,
• prekomjerno znojenje,
• gubitak na tjelesnoj težini,
• ubrzana peristaltika crijeva,
• nepodnošenje topline/vrućine,
• emocionalna nestabilnost i razdražljivost,
• nesanica,
• neregulirani menstrualni ciklusi te
• poremećaji plodnosti.

Postavljanje dijagnoze

Zbog očitije kliničke prezentacije, ovaj poremećaj funkcije lakše je prepoznati. Uz tipične simptome i znakove potrebno je učiniti hormonski status u kojem očekujemo snižene, često i suprimirane vrijednosti TSH, povišene vrijednosti perifernih hormona (T4, FT4, T3, FT3). Povišene vrijednosti ranije spomenutih protutijela za štitnjaču su manje osjetljivosti, ali za dodatno razjasniti o kojem tipu hipertireoze se radi, u laboratorijskoj dijagnostici od velike koristi su nam protutijela na TSH receptor – TRAb, čije su vrijednosti očekivano povišene u Gravesovom tipu hipertireoze.

Od slikovne obrade u dijagnostici hipertireoze su nam od velike ponoći ultrazvuk štitnjače i scintigrafija štitnjače.

Liječenje

Liječenje hipertireoze započinjemo tireostaticima, lijekovima koji snižavaju razinu hormona štitnjače u krvi poput tiamazola i propitltiouracila. Liječenje traje između godinu i pol do dvije godine, kada se do u 50% slučajeva očekuje izlječenje. U slučaju nereguliranog rada štitnjače usprkos terapiji i kod pojave recidiva, potrebno je primijeniti definitivno liječenje, pri čemu se češće odlučujemo za operaciju štitnjače (totalna tireoidektomija). U rjeđim slučajevima izbor pada na radiojodnu terapiju. U rijetkim situacijama litij i kalij jodid su pokazali dobar tireostatski učinak, no samo kao priprema za skoru operaciju, a ne kao varijanta s kojom očekujemo definitivno izlječenje.

Zaključno

Poremećaji funkcije štitnjače spadaju među najčešće poremećaje endokrinog sustava. Njihovo neprimjereno liječenje može dovesti do niza komplikacija u vidu povećanog rizika za kardiovaskularne bolesti, osteoporoze, problema s plodnosti, distiroidna orbitopatija (česta komplikacija hipertireoze). Pravodobno prepoznavanje i liječenje najčešćih bolesti štitnjače ne bi trebalo predstavljati problem pod nadzorom iskusnih liječnika.

Za dodatna pitanja i informacije javite se liječnicima Poliklinike Perić-Staničić.