Polipi na glasnicama: zašto nastaju i kako se liječe
Polipi se ubrajaju među najčešće dobroćudne promjene sluznice grkljana, a češće se mogu vidjeti kod osoba koje žešće „troše“ glas
Glasnice (glasiljke) grkljana su najvažnije strukture za proizvodnju glasa. Vibriranjem glasnica nastaje osnovni laringealni ton. On je kod muškaraca obično 100 do 150 Hz, a kod žena od 180 do 220 Hz. Osnovni laringealni ton nastaje djelovanjem ekspiratornog tlaka zraka i mišićnog tonusa glasnica.
Pokretljivost površinske sluznice glasnice stvara tzv. mukozni val u epitelu. Normalan mukozni val je osnova za dobru kvalitetu i čistoću glasa. Osnovni laringealni ton modulira se u rezonantnim šupljinama ždrijela, usne šupljine i nosa te nastaje kompleksni akustički val.
Zašto nastaje promuklost
Promuklost je najčešći simptom poremećaja sluznice grkljana. Promuklost može nastati kao rezultat upalnih bolesti grkljana, organskih poremećaja u grkljanu, a može postojati i tzv. funkcionalna disfonija, bez organskog uzroka promuklosti.
Najčešći uzročnici promuklosti su akutna upala grkljana, funkcionalni poremećaji, dobroćudne promjene sluznice grkljana (polipi, noduli, ciste…), kronična upala grkljana, karcinom grkljana, pareze glasnice itd.
Uzroci nastanka polipa
Polipi se ubrajaju među najčešće dobroćudne promjene sluznice grkljana. Vrlo često im prethodi krvarenje i hematom u glasnici. Javljaju se nešto češće u muškaraca, češće su jednostrani za razliku od vokalnih nodula koji su obično obostrani.
Najčešća dob osobe kod koje se javljaju polipi je 30 do 50 godina. Češće se događaju kod osoba koje puno i glasno govore, viču, rade u buci i sl. Često se osoba kod koje dijagnosticiramo polip glasnice može čak sjetiti trenutka kada je promukla. To su polipi koji nastaju nakon akutnog krvarenja u glasnicu. Međutim, polipi mogu nastati i polako tijekom duljeg vremena. Polipi su bezbolni.
Simptomi koji upućuju na polip
Simptomi polipa glasnice su:
- promuklost,
- zamaranje glasa,
- pacijenti se mogu žaliti na grlobolju,
- kašalj,
- osjećaj stalne potrebe za čišćenjem grla.
Najčešći simptom je promuklost, stalna ili povremena, koja se pogoršava nakon dulje upotrebe glasa.. Svakog pacijenta s promuklošću koja traje dulje od tri tjedna potrebno je uputiti otorinolaringologu.
Postavljanje dijagnoze
Kod postavljanja dijagnoze najvažnije je uzeti dobru anamnezu o smetnjama pacijenta, trajanju promuklosti, što je pacijent po zanimanju, koliko dnevno koristi glas, viče li, puši li cigarete, ima li želučane smetnje i refluks, uzima li lijekove koji mogu pogoršati promuklost zbog suhoće sluznice (npr. antidepresivi, antihipertenzivi, diuretici, antihistaminici…), uzima li dovoljno tekućine?
Pregled kojim dijagnosticiramo polip glasnice uključuje kompletan pregled uha, grla i nosa, orijentacijski pregled sluha (čuje li dobro, govori li glasnije jer slabo čuje?).
Osnovna pretraga kojom dijagnosticiramo polip glasnice je tzv. indirektna laringoskopija, metoda koju je prvi opisao Manuel Garcia 1855. godine – vizualizacija glasnica promatranjem njihovog odraza u zrcalu postavljenom u ždrijelo iznad glasnica. Garcia je inače bio učitelj pjevanja, ali se zbog ogromne treme ostavio pjevanja i posvetio edukaciji.
Pregled zrcalom obično treba nadopuniti s endoskopskim pretragama, sustavom rigidnih endoskopa s hladnim svjetlom kojim se može učiniti i stroboskopija kojom možemo vizualizirati mukozni val važan za nastanak glasa. Kod pacijenata koji imaju jaki refleks te kod onih koji imaju takve anatomske odnose u ždrijelu i grkljanu da ih je teže prikazati, koristi se tzv. fiberendoskop – kroz nos se uvodi tanka mekana cjevčica s optičkim vlaknima kojom možemo doći tik do glasnica, a po potrebi i ispod glasnica te prikazati i dušnik.
Liječenje i oporavak
Liječenje polipa glasnice obično je kirurško, za razliku od vokalnih nodula koje je obično konzervativno.
Grlo na udaru: Grlobolja jedna, a uzroka mnogo
Grlobolja je čest simptom koji poznajemo od djetinjstva, a posebno se često javlja tijekom hladnih mjeseci. Sama po sebi...
SAZNAJTE VIŠEOperacija se izvodi u općoj anesteziji uz veliko povećanje na mikroskopu. Polip se može odstraniti tzv. hladnim instrumentima (škarice, hvataljke, noževi) ili laserom. Od iznimne je važnosti operaciju učiniti po suvremenim mikrokirurškim principima te odstraniti čitav polip, ali ne i okolno tkivo i podležeću sluznicu.
Postoperativno se pacijentima predlaže šutnja u trajanju dva do sedam dana, najčešće oko tri dana. Potrebno je pacijenta poticati na prestanak pušenja, na tih, smiren način govora te liječiti ostale bolesti ako ih pacijent ima, npr. alergije, refluks i drugo.