Pokrenimo se! Zdravstveni rizici dugotrajnog sjedenja

U posljednje vrijeme mnogi znanstvenici upozoravaju na štetne posljedice dugotrajnog sjedenja te ih uspoređuju sa štetnim posljedicama pušenja. Kretanje je, uz disanje i hranjenje, jedna od osnovnih značajki bića na Zemlji, pa tako i Homo sapiensa, odnosno mudrog čovjeka.

Opravdajmo to svoje ime i nemojmo dozvoliti da se pretvorimo u Homo sedensa, odnosno u sjedećeg čovjeka.

Rizici dugotrajnog sjedenja

Što se to loše događa u našem tijelu ako sjedimo osam ili više sati dnevno?

Sati i sati neaktivnosti povezuju se s molekularnim mehanizmima, onima na razini stanice, koji uzrokuju oštećenja organa i tako uzrokuju različite bolesti.

• Karcinomi. Studije su dokazale da dugotrajno sjedenje povećava rizik za karcinom debelog crijeva, dojke, endometrija, pluća. Rizik se povećava sa svaka dva sata sjedenja više.
• Bolesti srca i krvnih žila. Osobe koji sjede šest ili više sati dnevno kraće žive od onih koji sjede manje, a smrtnost je više vezana uz kardiovaskularne bolesti.
• Debljina i dijabetes. Sjedenje povećava rizik od nastanka debljine i njenih posljedica, a povećava i rizik od pojavljivanja dijabetesa tip 2.
• Tegobe s kralješnicom. Kod dužeg sjedenja slabe trbušni mišići i napeti su površinski leđni mišići. Posljedica toga je degeneracija te pomak diska između kralješaka. Disk koji je pomaknut može pritisnuti korijene živaca na izlazu iz leđne moždine te uzrokovati bolove u križima i nogama, slabost mišića, poremećaj funkcije sfinktera i drugo. Višesatno sjedenje za računalom dovodi do naginjanja glave prema naprijed čime se kralješnica dovodi u ergonomski nepovoljan položaj te izaziva degeneraciju i pomak diskova u vratnoj kralješnici i bolove u vratu, ramenima i rukama.
• Slabljenje mišića nogu. Dolazi do slabljenja glutealnih mišića i time do poremećaja stabilnosti kod stajanja na nogama. Smanjuje se snaga mišića nogu i time se gubi čvrstoća koraka.
• Problemi s ravnotežom. Kod dugotrajnog sjedenja skraćuju se mišići pregibači kuka i mišići stražnje strane bedara te se tako smanjuje pokretljivost u kukovima koja je bitna za održavanje ravnoteže tijela. Skraćuje se korak, čime se povećava rizik od pada i lomova kostiju.
• Gubitak gustoće kosti. Zbog slabe fizičke aktivnosti dolazi do bržeg gubitka kalcija iz kosti zbog izostanka djelovanja mišića na kosti. Razvijaju se osteopenije i osteoporoza koja vodi prema frakturi kosti i svim njenim posljedicama.
• Depresija. Kod populacije koja provodi sedentaran način života povećava se rizik od razvoja depresije.
• Slabljenje cirkulacije u nogama. Posljedica dugog sjedenja je loša cirkulacija u nogama, oticanje potkoljenica i gležnjeva, proširene vene nogu, razvoj krvnih ugrušaka te duboka venska tromboza.

Potičimo kretanje

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je već drugo desetljeće zaredom proglasila “Desetljećem kostiju i zglobova”, te se poduzimaju brojne akcije na globalnoj razini kojima se nastoji osvijestiti pučanstvo o važnosti mišićno koštanih bolesti za pojedinca i društvo, odnosno ekonomsku zajednicu. Tako slogan SZO glasi „Keep people moving” ili, prevedeno na hrvatski, „Potičimo kretanje”.

Stoga ustanite čim češće, pritom učinite nekoliko dubokih udaha i dobrano se istegnite. To će pomoći da se razbije uhodani loš obrazac koji se razvija kod sjedenja. Ispravite držanje tijela u sjedećem položaju i kod obavljanja bilo koje aktivnosti iz svakodnevnog života. Uključite vježbanje i kretanje u svoj dnevni ritam.

Izvor: Poliklinika Aviva