Pneumokokni meningitis: zima je njegovo doba

Meningitis je upala moždanih ovojnica (meninga) koja zahtjeva hitno liječenje. Virusi su najčešći uzročnici  meningitisa no pneumokokni meningitis je uzrokovan bakterijom imena Streptococcus pneumoniae.

Pneumokok je bakterija koja uzrokuje mnoge bolesti, uključivo pneumoniju (upala pluća), bronhitis, upale uha i sinusa, bakterijemiju (upala u krvi), a također i meningitis. Najčešći je uzrok pneumonije, upale sinusa i upale srednjeg uha.

Pneumokokni meningitis je rijedak, no prema intenzitetu je riječ o teškom obliku meningitisa. Kod dva od deset bolesnika bolest može završiti smrtno usprkos liječenju. Oštećenja mozga i/ili gluhoća također se mogu javiti kod dva od deset bolesnika.

Širenje zaraze pneumokokom

Pneumokoki se nalaze straga u nosu i u grlu, često bez da uzrokuju bilo kakvu nelagodu ili bolest. Čak do 40% ljudi nosi ovu bakteriju, počevši od prve godine života.

Pneumokok se širi direktnim kontaktom preko sekreta iz nosa ili grla. Bakterija se širi preko bliskog, izravnog tjelesnog kontakta: preko poljupca, kašljanjem ili kihanjem. Prenosi se također kroz slinu. Zajedničko korištenje bilo čega što dolazi u kontakt s ustima može se prenijeti bakteriju s osobe na osobu. To mogu biti muzički instrumenti, čaše, ruž za usne, pribor za jelo, igračke ili slično – sve to može dovesti do prijenosa i širenja bakterija.

Osoba koja boluje od pneumokoknog meningitisa ne smatra se zaraznom, ona ne prenosi bolest na drugu osobu.

Simptomi pneumokoknog meningitisa i rizične skupine

Simptomi pneumokoknog meningitisa su povišena tjelesna temperatura (obično jače povišena), pospanost, poremećaj svijesti, iritabilnost, agitiranost, nervoza, intenzivna glavobolja, povraćanje, ukočen vrat te bolnost kod pomicanja vrata.

Bolest se najčešće javlja kod male djece do dvije godine starosti, kod starijih ljudi ili osoba s prisutnim čimbenicima rizika: osobe koje nemaju slezenu (odstranjena je, na primjer, nakon trauma ili zbog anemije srpastih stanica), osobe koje imaju suprimiran imunološki sustav zbog kemoterapije, nakon transplantacije pojedinih organa, AIDS-a ili liječenja steroidima, zatim kod osoba s kroničnim oštećenjem srca, pluća ili zbog bolesti bubrega. Osobe s dijabetesom, alkoholičari ili bolesnici s bolesnom jetrom također imaju veći rizik obolijevanja od te bolesti, kao i pušači, osobe nakon frakture kostiju glave, nakon kirurških zahvata na glavi ili pak osobe koje imaju prirođenu malformaciju lubanje.

Liječenje antibioticima

Pneumokokni meningitis se liječi visokim dozama antibiotika intravenskim putem u bolničkim uvjetima, najčešće u jedinicama intenzivnog liječenja.

Većina osoba koje obole od pneumokoknog meningitisa se oporave, najčešće bez većih posljedica, odnosno možda s blažim, no prolaznim tegobama. One obično ovise o intenzitetu bolesti u akutnoj fazi i otpornosti pojedine osobe.

No kod nekih pacijenata zaostaju posljedice koje bitno utječu na kvalitetu života. To mogu biti teškoće s pamćenjem, gubitak koncentracije, nespretnost i problemi s koordinacijom pokreta. Mogu također zaostati glavobolja, poteškoće kod učenja, epileptički napadaji, slabost ili grčenje u pojedinim dijelovima tijela, poteškoće kod govora i poremećaji vida.

Cijepljenje kao važan način prevencije

Kao i kod većine bolesti, najvažnija je prevencija koja uključuje cijepljenje, dobro zdravlje i snažan imunitet. Već kod prvih simptoma ili sumnje potrebno je hitno javljanje liječniku. To je posebno važno upozorenje za roditelje male djece kod kojih se meningitis najčešće i javlja. Može početi s blagim simptomima, no stanje se može ubrzo pogoršati, a svako zaostajanje u liječenju je opasno. Meningitis se češće javlja tijekom hladnijeg vremena, tako da zimi treba obratiti posebnu pažnju čak i na najblaže simptome.

Cijepljenje protiv pneumokokne bolesti u Hrvatskoj je uključeno u obavezni program cijepljenja. Cijepi se dojenčad starija od dva mjeseca s tri doze cjepiva. Prva doza prima se u dobi od dva mjeseca, slijedeća s četiri mjeseca i treća doza u dobi od 12 mjeseci. Cjepivo se može primijeniti istovremeno s drugim cjepivima koja se primjenjuju u dojenačkoj dobi.

Kliknite i preuzmite ebook mag. pharm. Aleksandre Grundler Bencarić „Sve što morate znati o pneumokoku?“