Plijesan može ozbiljno ugroziti zdravlje

Vlaga se je, znali su i naši stari, oduvijek povezivala s lošim uvjetima života i rizicima po naše zdravlje. I doista, vlaga je ono što uvelike pomaže u stvaranju plijesni o kojoj će u ovom tekstu biti riječ.

Postoji nekoliko vrsta vlage:

• podizajna vlaga, što se događa kada vlaga putuje od tla kroz zidove do visine od oko jednog metra,
• prodorna vlaga, koja se događa kad voda prodire u strukturu zgrade izvana prema unutra, na primjer zbog curenja odvodne cijevi,
• građevinska vlaga, gdje je vlaga uzrokovana problemom u projektiranju nekretnine i
• kondenzacijska vlaga, koja se općenito događa kada se nekretnina ne može nositi s normalnim razinama vodene pare zbog nedostatka izolacije, ventilacije ili grijanja, ili kombinacije svih ovih stvari.

Uvjeti za razmnožavanje plijesni

Za idealnu unutarnju klimu potrebna je sobna temperatura od 20 do 22°C te relativna vlaga od 40 do 60%. Postotak vlage ne smije pasti ispod 30%. I dok nam smanjena vlažnost neće praviti toliko velike probleme, povećana vlažnost omogućava stvaranje plijesni i time ugrožava naše zdravlje. Neke vrste plijesni razmnožavaju se već iznad 65 do 70% vlage. Više od 80% vlage sigurno će dovesti do stvaranja plijesni kroz određeno vrijeme.

Relativna vlažnost između 40% i 65% smatra se ugodnom i zdravom klimom prostorije, a ona uvelike ovisi o sljedećim čimbenicima:

• svakodnevnim aktivnostima u domu,
• korištenju tuša i kade,
• prirodnom disanju ljudi, životinja i biljaka,
• temperaturi i vremenskim prilikama.

Korisna i štetna plijesan

A što je plijesan? Plijesni su mali organizmi koji se nalaze gotovo posvuda, iznutra i izvana, uključujući biljke, hranu i suho lišće. Plijesni su korisne za okoliš i potrebne su za razgradnju mrtvog materijala.

Vrlo malene i lagane, spore plijesni lako putuju zrakom. Kada su plijesni prisutne u velikom broju, mogu izazvati alergijske simptome slične onima koje uzrokuje pelud biljaka.

Ali plijesan u prostoru u kojem boravimo je izrazito nezdrava. Najčešće plijesni u zatvorenom prostoru su:

• Cladosporium – ova plijesan je smeđa, zelena ili crna. Cladosporium raste i na toplim i na hladnim mjestima. Najčešće se nalazi na drvu, tepisima ili tkaninama te u kanalima za grijanje i hlađenje.
• Penicillium – ova mutna plijesan je plava, zelena ili žuta. Često se nalazi ispod tepiha, u podrumima i u izolaciji, osobito kada je došlo do oštećenja vodom.
• Aspergillus – Aspergillus je zelen, bijel ili siv s tamnim mrljama i praškastog izgleda. Uspijeva na tkaninama, zidovima, tavanima i podrumima, kao i na suhoj hrani.

Postoje i druge, rjeđe plijesni koje se ne nalaze tako često u zatvorenom prostoru: alternaria, aureobazidij, stachybotrys chartarum, trichoderma.

Zdravstvene tegobe izazvane plijesnima

Neki ljudi su osjetljiviji od drugih, uključujući bebe i djecu, starije ljude, one s postojećim kožnim problemima poput atopijskog dermatitisa, osobe s respiratornim tegobama kao što su alergije i astma te osobe s oslabljenim imunološkim sustavom, poput onih na kemoterapiji.

Plijesni proizvode alergene (tvari koje mogu izazvati alergijsku reakciju), iritanse, a ponekad i otrovne tvari.

• Udisanje ili dodirivanje spora plijesni može uzrokovati alergijsku reakciju, kao što su kihanje, curenje nosa, crvene oči i osip na koži.
• Plijesni također mogu uzrokovati napadaje astme.
• Plijesan može izazvati niz simptoma i bolesti: gljivične infekcije dišnih puteva (u osobitom riziku su osobe koje imaju astmu, kronični opstruktivni bronhitis, tuberkulozu, sarkoidozu, imunokompromitirani pacijenti), pneumonitis, glavobolje, gubitak pamćenja.

Stoga je od velike važnosti, prije svega, otkloniti uzrok vlage te održavati njezinu odgovarajuću razinu, osobito tijekom zime. A u slučaju pojave plijesni potrebno je biti uporan i odstraniti ju.

Kako očistiti plijesan

Nekoliko kućnih proizvoda može učinkovito ukloniti plijesan. Prije čišćenja se zaštitite kako biste spriječili kontakt s plijesni. Uvijek nosite zaštitne naočale, rukavice i masku za prašinu. Također biste trebali otvoriti prozor prije čišćenja kako biste povećali ventilaciju.

Za čišćenje plijesni s tvrdih površina (tuševi u kupaonici, zidovi i neki podovi poput pločica) možete koristiti komercijalni proizvod za čišćenje poput izbjeljivača. Pomiješajte jedan dio izbjeljivača s tri dijela vode. Zatim namočite krpu u otopinu izbjeljivača, nanesite je na površinu, pustite da odstoji oko sat vremena, a zatim površinu izribajte i isperite toplom vodom.

Za uklanjanje plijesni s tvrdih površina možete koristiti i bijeli (alkoholni) ocat. Ulijte ocat u zdjelu ili kantu. Pomoću krpe nanesite ocat na površinu, ostavite da odstoji sat vremena, a zatim izribajte i isperite toplom vodom.

Za uklanjanje crvene plijesni s fuge, pomiješajte pola količine vode s pola octa u bočici s raspršivačem. Raspršite tekućinu po fugi i ostavite otopinu da odstoji oko pet minuta. Za ribanje fuge koristite četkicu za zube. Obrišite ostatke toplom vodom. Plijesan s fuge možete ukloniti i pastom koju se dobili miješanjem male količine sode bikarbone i octa. Nanesite pastu na fugu, ostavite da odstoji pet minuta, istrljajte četkicom za zube, a zatim isperite toplom vodom.

Ako se na vašoj zavjesi za tuširanje pojavi plijesan, stavite je u kadu. Dodajte 2 litre vode i 4 žlice izbjeljivača bez klora te pustite da zavjesa za tuširanje odstoji sat vremena.

Kako smanjiti vlagu

Kako biste smanjili vlažnost u prostoru, najvažnije je prozračivanje širom otvorenim prozorima koje se mora provoditi dva do tri puta dnevno u trajanju od pet do deset minuta. Stvaranjem propuha dovoljno je dvije do četiri minute. Također možete koristiti i uređaj za prozračivanje.

Spavaće sobe treba provjetravati odmah nakon ustajanja jer je tada najveća količina vlage. Kuhinju prozračite odmah nakon kuhanja, a kupaonicu nakon tuširanja. Također je bitan i smještaj namještaja. Preporučuje se postaviti krupne komade namještaja na unutarnje zidove, ako je ikako moguće. No, ako morate krupan namještaj postaviti uz vanjski zid, treba biti od zida i stropa udaljen pet centimetara.

Postoji niz firmi koje vam mogu dati savjet i pomoći pri odstranjivanju vlage i plijesni, pa nije na odmet tražiti savjet ako gubite bitku s plijesni. I Europski ured Svjetske zdravstvene organizacije izdao je upute (nažalost, izdanje je samo na engleskom) o sprječavanju vlage i plijesni u zatvorenom prostoru.

Plijesan može biti i dobra i ukusna – uz oprez

U svakom zlu ima i nešto dobro, pa tako postoje plijesni koje su dobre, a koje nam omogućuju da uživamo u dobrim vinima, pivu i sirevima. Svakako treba znati i da je penicilin, prvi otkriveni antibiotik, izoliran iz plijesni.

Plijesan u sirevima, kada je uzgojena po pravilima struke, je čak i korisna. Naravno, plijesan koja se nakupi na hrani uslijed nekvalitetnog skladištenja treba izbjegavati na sve načine. Što se tiče sireva, najčešće se uzgajaju oni s plavom plijesni, a znalci govore da pozitivno utječu na kardiovaskularne bolesti, upalne bolesti zglobova, da produžuju život, pozitivno djeluju na kosti, zube i kosu.

Ipak, postoje osobe koje bi trebale izbjegavati konzumaciju „plemenitih sireva“, osobito one koje imaju višak kilograma, oštećenje bubrega i veće oštećenje srca. Naime, ovi sirevi sadržavaju natrij koji pak „navlači“ vodu u organizmu te su izuzetno kalorični.  Ne smiju ih konzumirati ni osobe koje imaju problema s bolestima crijeva, gušterače te koje imaju alergije (posebice na penicilin). Pretjerano konzumiranje ovih sireva može dovesti do povećane uzbudljivosti i nesanice.