Ožujak: mjesec svjesnosti o raku debelog crijeva

Rak debelog i završnog crijeva (u daljem tekstu rak debelog crijeva) jedan je od vodećih uzroka pobola i smrtnosti u svijetu s oko 1.400.000 novooboljelih i 700.000 smrtnih slučajeva godišnje. U pogledu geografske distribucije, pojavnost ove vrste raka povećala se u industrijaliziranim zemljama s umjerenim i visokim indeksom ljudskog razvoja, a tome doprinosi i bolje bilježenje oboljelih, odnosno postojanje populacijskog registra za rak. Svake godine se u 370.000 građana u Europskoj uniji postavi dijagnoza raka debelog crijeva i 170.000 njih umre.

Bolesnici u kojih je ta bolest rano otkrivena (stadij I) imaju šanse za preživljavanje od 90% u usporedbi sa samo 10% kada se otkriju u fazi IV. Unatoč činjenici da se rak debelog crijeva sporo razvija, tijekom razdoblja od osam do deset godina, većina bolesnika i dalje se otkriva u kasnim fazama III i IV.

To olakšava slučaj ranog probira, pogotovo jer je liječenje raka u ranoj fazi jeftinije od kasnog stadija, a godišnje bi se u zdravstvenom sustavu država unije moglo ostvariti preko 3 milijarde eura uštede.

Zanemarivanje simptoma

U Hrvatskoj je rak debelog crijeva drugi uzrok smrtnosti od zloćudnih novotvorina, u muškaraca iza raka pluća, a u žena ispred dojke (u 2019. prvi put ispred raka dojke). U ukupnom broju novooboljelih od raka, oko 15% muškaraca i 13%  žena  oboli upravo od raka debelog crijeva. Godišnje se otkrije oko 3.500 novooboljelih, no u preko polovice njih bolest je već proširena u okolne ili udaljene organe. Osobito je visok udio proširenog raka u osoba s rakom rektuma.

Naime, djelomičan razlog je kasni odlazak na pregled unatoč simptomima kao što je opstipacija ili vidljiva krv u stolici, ili nepravovremeno upućivanje na pregled osoba koje vidljivo krvare s uvjerenjem da se radi o hemoroidima.

Bolest se može otkriti na vrijeme!

Poznavanje učinkovitih preventivnih mjera, napredak u terapijskim i dijagnostičkim postupcima (poput polipektomije), poboljšanje kvalitete predoperativne procjene i terapije (radioterapije i kemoterapije), dokazano dovode do smanjenja kako pobola tako i smrtnosti.

Znanstvena istraživanja, pri kojima je testiranje na krv u stolici provedeno na velikom broju stanovnika, pokazala su da je moguće smanjiti smrtnost od raka debelog crijeva (publicirano 1993. godine). Bolest se može otkriti u početnom stadiju kada su izgledi za izlječenje veliki. Moguće je i spriječiti nastanak ove vrste raka otkrivanjem i uklanjanjem sitnih izraslina, polipa te daljim praćenjem bolesnika s obzirom na patohistološki nalaz i građu uklonjenog polipa.

Velika je važnost, no još uvijek nedovoljno prepoznata, otkrivanje osoba s povišenim rizikom za one bolesti ili stanja koja su povezana s češćom pojavom raka debelog crijeva. Kao i u nekim zapadnoeuropskim zemljama, organizirani Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva je namijenjen osobama od 50 do navršene 74 godine. Sve osobe s pozitivnim nalazom pozivaju se na kolonoskopski pregled radi utvrđivanja uzroka pojave krvi u stolici svake dvije godine. Tim pregledom moguće je ujedno uzeti uzorak tkiva za analizu i ako se otkrije polip, odstraniti ga, čime se sprječava nastanak raka.

Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo