Ostanite mirni i pribrani: pružanje prve pomoći kod nesvjestice

Prema MSD priručniku nesvjestica je neprecizan pojam kojim bolesnici opisuju različite slične osjete, uključujući slabost (osjećaj nadolazeće sinkope, odnosno gubitka svijesti), omaglicu, osjećaj neravnoteže ili nesigurnosti te nejasan osjećaj omamljenosti ili pospanosti u glavi.

Druga definicija je iznenadan, kratkotrajan gubitak svijesti tijekom kojeg osoba pada na tlo ili pada u stolici, nakon čega slijedi povratak k svijesti. Osoba je:

• nepomična,
• bez mišićnog tonusa,
• obično ima hladne noge i ruke,
• slab puls i
• plitko diše.

Postoji još mnoštvo definicija i bez obzira na njih, znamo da je nesvjestica vrlo neugodna situacija koja traži od okoline sabranost te brzu i odgovarajuću reakciju.

Simptomi nesvjestice

Simptomi nesvjestice su:

• čini se kao da osoba spava,
• ne reagira na pozive i druge podražaje,
• ne pomiče tijelo namjerno (kod gubitka svijesti može doći i do pojave nesvjesnih pokreta),
• osoba može povratiti,
• može doći do inkontinencije urina i stolice,
• osobe u nesvjestici uglavnom dišu, ali ako dolazi do prestanka ili poremećaja disanja, nesvjestica prelazi u stanje u kojem je potrebno oživljavanje.

Uzroci nesvjestice

Nesvjestica se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, a sa starenjem se šanse povećavaju.

Na sreću, velika većina nesvjestica je kratkotrajna i njihov uzrok je bezazlen, kao što su to nesvjestica prilikom pogleda na krv, naglog ustajanja ili pak nesvjestica izazvana emocijama.

Najčešći uzroci nesvjestice kod inače zdravih osoba su:

• nagli pad tlaka koji se javlja kod naglog ustajanja,
• pad glukoze u krvi kod gladovanja,
• dehidracija (osobito ljeti kada se ne pije dovoljno tekućine),
• dugotrajno stajanje,
• emocionalna reakcija.

Međutim, postoje i vrlo ozbiljni razlozi:

• ozljede i bolesti mozga,
• bolesti srca i velikih krvnih žila,
• epilepsija,
• predoziranje alkoholom i/ili drogama,
• previsoka/preniska razina glukoze u krvi kod dijabetičara,
• krvarenje,
• aritmije (poremećaj ritma srca).

Postoji i niz drugih uzroka.

U slučaju jednokratne nesvjestice kod inače zdrave osobe nije potrebna detaljna medicinska obrada. Ali, ako su te nesvjestice učestale, bez obzira na dob, potrebna je detaljna obrada, osobito kardiološka i neurološka.

Kako pomoći osobi bez svijesti

Bez obzira na uzrok, potrebno je odmah reagirati i pružiti prvu pomoć.

Prije pružanja prve pomoći i pristupa osobi bez svijesti, potrebno je poduzeti mjere opreza jer ne bi bilo dobro da u silnoj želji da pomognete osobi dovedete sebe u životnu opasnost. Primjerice, to se može odnositi na situacije u kojima je osoba izgubila svijest na cesti ili uz sam rub nogostupa ili kolnika.

Dozivanje i provjera disanja

Ako je okolina sigurna, pristupite osobi, provjerite čuje li vas glasnim pozivom te provjerite da li osoba diše.

Ako diše normalno, postavite ju u bočni položaj i zovite hitnu medicinsku pomoć na broj 194 ili 112.

Ako osoba ne diše normalno, otvorite joj dišni put zabacivanjem glave prema natrag i podizanjem brade. Osjećajte disanje, gledajte podizanje prsnog koša. Ova radnja ne smije biti duža od 10 sekundi. Svakako pozovite hitnu medicinsku pomoć.

Ako osoba ni tada ne diše, počnite s postupkom oživljavanja masiranjem prsnog koša i umjetnim disanjem u odnosu 30:2, odnosno 30 pritisaka na prsnu kost, pa dva udisaja. Ako ne želite dati umjetno disanje, dovoljna će biti i masaža, a tada broj pritisaka na prsnu kost mora biti barem 100 do dubine od pet do šest centimetara. Masaža se radi tako da se postavi dlan ruke na sredinu prsne kosti, dlan druge ruke se postavi na taj dlan, a prsti se isprepletu. Ispružite laktove i pod kutom od 90 stupnjeva masirajte prsni koš. Radnju prekinite kad dođe ekipa hitne medicinske pomoći i bude spremna preuzeti oživljavanje.