Trebamo li se bojati uboda krpelja?

Krpelji su sitne životinjice člankonošci, koji pripadaju rodu Arthropoda, razredu paučnjaka Arachnida. Široko su rasprostranjeni, a najveća aktivnost im je u rano proljeće i ljeto. U kontinentalnom dijelu Hrvatske najrasprostranjeniji je šumski krpelj (Ixodes ricinus), a u priobalju pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus).

Životni ciklus krpelja sastoji se od stadija jajašca, larva, nimfi i adulta. Za svoj rast i razvoj trebaju krv kao obrok zbog čega parazitiraju uglavnom na toplokrvnim životinjama. Larve i nimfe se hrane na manjim životinjama, dok se adulti hrane na većim životinjama. Čovjek je slučajni domaćin, a najčešće su to osobe koje često borave u prirodi, bilo da se radilo o rekreaciji (planinari, turisti, sportaši…) ili profesionalnom boravku u prirodi ( šumari, šumski radnici, lovci, vojnici…). Takve osobe spadaju u rizične skupine izložene krpeljima.

Krpelji se prilikom hranjenja na životinjama i glodavcima mogu zaraziti i kao takvi su prenosioci određenih zaraznih bolesti (krpeljni meningoencefalitis, Lyme borelioza, erlihioza, tularemija…).

U Hrvatskoj se najčešće javljaju Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis.

Lyme borelioza

Lyme borelioza uzrokovana je bakterijom Borreliom burgdorferi, koja se prenosi ubodom zaraženog krpelja. Bolest zahvaća živčani sustav, kožu, zglobove i srce.

Na mjestu uboda krpelja se unutar 30 dana pojavljuje crvenilo na koži prstenastog oblika koje se postupno širi, a sredina postaje sve bljeđa. Ostali simptomi su umor, zimica, vrućica, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima te povećani limfni čvorovi. Liječenje se provodi antibioticima.

Krpeljni meningoencefalitis

Krpeljni meningoencefalitis je upalna bolest središnjeg živčanog sustava. Uzrokovana je virusom krpeljnog meningoencefalitisa, koji se obično nalazi u slini krpelja, a prenosi se na ljude putem uboda.

Period pojave prvih simptoma bolesti javlja se obično od sedam do 14 dana nakon uboda krpelja. Bolest ima bifazičan tijek. Prva faza se u većini slučajeva manifestira simptomima kao što su vrućica, bolovi u mišićima, klonulost, opća slabost. Kod 30% bolesnika nakon latencije trajanja od jednog do 20 dana razvija se druga faza koja se može manifestirati upalom mozga i moždanih ovojnica. Očituje se jakom glavoboljom, kočenjem vrata, mučninom, povraćanjem te drugim neurološkim simptomima. Do infekcije dolazi najčešće prilikom nepravilnog odstranjivanja krpelja, na primjer trganje ili tiskanje.

Mjere zaštite od krpelja

• Izbjegavati područja bogata krpeljima u ljetnim mjesecima.
• Hodati obilježenim stazama.
• Nositi prikladnu odjeću i obuću (dugi rukavi, nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele). Izbjegavati odjeću tamnih boja, jer se na njoj krpelji mogu teže uočiti te materijale poput vune i flanela na koje se krpelji lakše zakvače.
• Izbjegavati provlačenje kroz grmlje, ležanje na travi te odlaganje odjeće na travu ili grmlje.
• Primjena repelenata na izloženim dijelovima tijela, ali i na odjeću (u skladu s uputama proizvođača).
• Tijekom boravka u prirodi pregledati se svakih nekoliko sati.
• Nakon povratka iz prirode skinuti odjeću i pregledati ima li na odjeći ili koži krpelja (uz pomoć ogledala ili druge osobe). Krpelji provedu i nekoliko sati hodajući po tijelu dok ne nađu mjesto za ubod. Posebno pretražiti zatiljak, vrat, prepone, pazuhe, iza uha, dojke, pupak, područje iza koljena. Kod djece se krpelj često nađe na glavi, jer su djeca niža te ga lakše mogu pokupiti s gornjim dijelom tijela dok se igraju u travi.
• Za dodatne mjere zaštite upitati svog liječnika ili ljekarnika.

Što učiniti ako uočite krpelja

Ako se uoči krpelj, potrebno ga je čim prije odstraniti. Lakše ga je odstraniti u prvih nekoliko sati nakon uboda. Naravno, ubod krpelja nije odmah znak pojave bolesti jer većina krpelja nije zaražena uzročnicima zaraznih bolesti.

• Najprije je potrebno oprati ruke i dezinficirati pincetu.
• Krpelja nikako ne premazivati alkoholom, kremom, uljem, lakom za nokte, petrolejem i slično. Iako to uzrokuje grčenje krpelja i smrt te olakšava njegovo izvlačenje, dovest će i do pojačanog izlučivanja sline u ljudsko tijelo. Ako je krpelj zaražen, putem sline će se unijeti i uzročnik zaraze.

• Potrebno je uhvatiti krpelja što bliže glavici uz kožu te ga laganim povlačenjem izvući iz kože.
• Nakon odstranjivanja krpelja mjesto uboda treba dezinficirati, a ruke oprati vodom i sapunom.
• Mjesto uboda treba pratiti tijekom nekoliko dana. U slučaju pojave simptoma poput osipa, crvenila, glavobolje, vrtoglavice, povraćanja, bolova u mišićima i zglobovima ili trbuhu, javiti se liječniku i napomenuti nedavni ubod krpelja.

Članak sponzoriran od tvrtke Pfizer Croatia d.o.o., Slavonska avenija 6, 10000 Zagreb

Kliknite i preuzmite ebook mag. pharm. Aleksandre Grundler Bencarić „Sve što morate znati o pneumokoku?“