Što učiniti kad nam krvari iz nosa

Epistaksa ili krvarenje iz nosa, obično počinje iznenada te najčešće samo iz jedne nosnice. Bogata krvožilna opskrba nosa uzrok je krvarenju.

Razlikujemo prednje i stražnje krvarenje iz nosa, ovisno o tome slijeva li se krv iz nosnica ili u ždrijelo. Prednja krvarenja su češća kod djece i u mlađoj populaciji, dok se stražnja viđaju u velikom broju kod starijih pacijenata kod kojih je krvarenje obično produljeno i teže je odrediti njegov uzrok.

Gotovo 60% populacije tijekom svojeg života doživi krvarenje iz nosa. Više od 90% krvarenja na nos prestaje spontano, a samo 10% zahtijeva liječničku intervenciju.

Uzroci

Uzroke krvarenja možemo podijeliti na lokalne i sistemske, a sklonost krvarenju se pripisuje izloženošću krvnih žila nosa koje su pokrivene samo slojem sluznice što ih čini slabo zaštićenima.

U lokalne uzročnike ubrajamo traumu uslijed ozljede nosa, stranog tijela te manipulacije prstom u nosnoj šupljini, upale koje za posljedicu imaju alergijski rinitis, bakterijske infekcije te nosne polipe. Epistaksa može ukazivati na prijelom u području nosa. Nosne kosti su među najčešće slomljenim kostima lica zbog svojeg položaja i izbočenosti. Uzrok krvarenja također mogu biti benigni ili maligni tumori te nasljedne vaskularne malformacije. Deformacije septuma i perforacije septuma, primjerice uslijed konzumacije kokaina, mogu također izazvati krvarenje.

U sistemske uzročnike ubrajamo hipertenziju kao najčešći sistemski uzročnik, nasljedne poremećaje zgrušavanja krvi, temperaturu i vlažnost zraka, nadmorsku visinu, terapiju antikoagulantnim lijekovima te zatajenje funkcije organa kao što je ciroza jetre uslijed prekomjerne konzumacije alkohola.

Kako se krvarenje zaustavlja?

Pacijenta je nužno umiriti, postaviti ga u sjedeći položaj glave nagnute prema naprijed te ga uputiti da prstima pritišće nosnice dok diše na usta. Na čelo i vrat bolesnika stavlja se hladan oblog zbog smanjivanja dotoka krvi u područje glave i nosa.

Nemojte brisati nos najmanje 12 sati, a nakon toga ga oprezno obrišite pazeći da ne pomaknete formirani ugrušak.

Terapijski postupci

Razlikuje se više terapijskih postupaka kojima se zaustavlja krvarenje i koja se primjenjuju ovisno o težini krvarenja. U nekirurške ubrajamo tamponadu nosa koja može biti prednja ili stražnja, kauterizaciju (kemijsku ili električnu) te primjenu lokalnih vazokonstriktora.

Kod zaustavljanja krvarenja tamponadom kod prednjih krvarenja koristi se gaza natopljena antibiotskom masti ili jodom te se u trake slaže sloj po sloj. Prije tamponade bolesnik mora dobro ispuhati nos te izbaciti sve ugruške. Tampon se drži u nosu tri do pet dana (dok se oko njega ne stvori dovoljno sluzi za nesmetano vađenje). Ako nakon postavljanja prednje tamponade krv nije stala, potrebno je učiniti stražnju tamponadu nosa, što zahtijeva hospitalizaciju. Ako ni nakon stražnje tamponade nosa krvarenje ne staje, potrebna je daljnja obrada i traženje mjesta krvarenja. Tada se krvarenje zaustavlja pomoću endoskopske kauterizacije mjesta krvarenja, a prema potrebi se radi i septoplastika ili druge kirurške intervencije poput podvezivanja arterija.

Mjere prevencije

Prevencija krvarenja na nos sastoji se u pravilnom ispuhavanju nosa. U doba virusnih infekcija i prehlada nije poželjno pretjerati s kapima za nos, čija dugotrajna primjena može dovesti do oštećenja sluznice nosa.

S obzirom na to da i povišeni krvni tlak može uzrokovati krvarenje iz nosa, takvi bolesnici trebaju nastojati redovitim uzimanjem lijekova spriječiti veće oscilacije krvnoga tlaka.

Posebno je važna redovita kontrola osoba koje dugotrajno uzimaju terapiju protiv zgrušavanja krvi.