Bol u prsima: kad je vrijeme za brzu reakciju?

Bol u prsima predstavlja jedan od najčešćih simptoma zbog kojeg se pacijenti javljaju obiteljskom liječniku ili u Hitnu službu. Bol u prsima može biti probadajućeg ili tupog karaktera, može trajati stalno ili se javljati periodički, može se pojaviti tijekom fizičkog napora ili iznenada u mirovanju.

Najvažnije je utvrditi je li uzrok boli u prsima bolest koja životno ugrožava bolesnika, a to su infarkt srčanog mišića, upala srčanog mišića, disekcija aorte (pucanje stijenke aorte) ili plućna embolija (ugrušak u plućnoj arteriji). Navedena stanja zahtijevaju brzu medicinsku intervenciju i bolničko liječenje, dok su, s druge strane, neki od uzroka boli u prsima banalni i bezopasni te prolaze bez liječenja ili uz manje intervencije.

Uzimanje anamneze

Od velike je važnosti dobro uzeta anamneza i komunikacija s pacijentom. Treba obratiti pozornost na smještaj, trajanje, vrstu i jačinu boli. Bolesnik treba dati podatke o bilo kojem precipitirajućem zbivanju, odnosno onom koje je pogodovalo stanju (npr. fizička aktivnost), kao i o svim poticajnim i smirujućim čimbenicima.

Specifični čimbenici koje treba zabilježiti su: javlja li se bol u naporu ili mirovanju, javlja li se kod psihološkog stresa, prilikom disanja ili kašljanja, postoje li tegobe pri gutanju, povezanost s obrocima te položaji tijela u kojima se bol smiruje ili pojačava (npr. ležanje na ravnoj podlozi, naginjanje prema naprijed). Važni povezani simptomi su otežano disanje, mučnina ili povraćanje, kašalj, vrućica i tresavica, palpitacije ili prethodni gubitak svijesti.

Neki uzroci bola u prsima

• Kardijalni – srčani infarkt, perikarditis, hipertrofična kardiomiopatija
• Vaskularni – disekcija aorte, plućna embolija, plućna hipertenzija
• Pulmonalni – pleuritis i pneumonija, traheobronhitis, pneumotoraks, tumor
• Gastrointestinalni – gastroezofagealni refluks, ulkusna bolest, pankreatitis
• Muskuloskeletni – artritis ramena i kralježnice, kostohondritis, grčevi interkostalnih mišića
• Drugi – bolesti dojke, tumori zida prsnog koša, herpes zoster

Bol srčanog infarkta

Srčani infarkt predstavlja odumiranje manjeg ili većeg djelića srčanog mišića nastalo zbog nedovoljne opskrbe krvlju. Najčešći uzrok je začepljenje jedne od koronarnih arterija (žile koje opskrbljuju srčani mišić) krvnim ugruškom. Preduvjet za nastanak ovakvog začepljenja je razvijena ateroskleroza krvnih žila.

Razvoj infarkta nosi opasnost od nagle smrti zbog srčanog zastoja. Najveći rizik je u prvim satima od nastanka infarkta. Faktori rizika su pušenje, hipertenzija, dijabetes mellitus, hrana bogata masnoćama, visoke koncentracije kolesterola u krvi (LDL), gojaznost, osobe iznad 65 godina starosti i nasljedni faktori.

Bol obično ne nastupa naglo, već se razvija kroz više sekundi ili minuta, a javlja se u sredini prsiju ili s lijeve strane prsnog koša. Rjeđe može zahvaćati čitav prsni koš, početi u gornjem dijelu trbuha ili između lopatica. Često se bol širi prema vratu i vilici ili prema lijevom ramenu i ruci, a može se protezati sve do vrhova prstiju. Tipično za infarktnu bol jest da se ne pojačava niti jenjava pokretom, promjenom položaja tijela kao ni pritiskom na bolno mjesto. Bol kod infarkta traje preko 20 minuta.  Može započeti i u mirovanju i u naporu, ali se za razliku od nekih drugih stanja, mirovanjem ne smanjuje. Mučnina i povraćanje su česti simptomi, pacijent može biti blijed, koža mu je ljepljiva i hladna na dodir te može osjećati „kao da mu dolazi kraj“.

Koštano-zglobna ili mišićna bol

Ovakva bol je ovisna o pokretu odnosno položaju tijela, a ponekad se pojačava udahom. Pritisak na bolno mjesto ili dlanom na čitav prsni koš može pogoršati bol, dok kratkotrajna masaža ponekad može riješiti čitav problem. Bol nije praćena drugim simptomima, a obično se javlja u mirovanju ili nakon određene fizičke aktivnosti.

Bolovi porijeklom gastrointestinalnog sustava

Povratak želučane kiseline u završni dio jednjaka uzrokuje žgaravicu. Bol je po tipu pečenja, osobito iza donjeg dijela prsne kosti te se može širiti do grla. Pacijenti nerijetko imaju osjećaj kiseline u ustima. Žgaravica je često povezana s uzimanjem salicilata, alkohola ili određene hrane. Tegobe su izrazitije u ležećem položaju i noću.

Bol zbog emocionalnih poremećaja

Tijekom proživljavanja određenog stresnog događaja osobe znaju imati osjećaj težine, stezanja i probadanja u prsima, osobito u području srčanog vrška. Nema uzročne veze s naporom te često postoji jasna veza s emocionalnim stresom. Tegobe traju satima te se javlja psihogena dispneja (otežano disanje).