Krv iz pupkovine: zašto i kako darovati?

Matična stanica svakog tkiva ona je stanica iz koje mogu nastati sve njegove stanice. Najpoznatija je i najdostupnija krvotvorna matična stanica (KMS) koja obnavlja krvotvorno tkivo. Iz nje nastaju:

• eritrociti, stanice koje prenose kisik
• leukociti, stanice koje služe za obranu organizma i
• trombociti, stanice koje sprječavaju nastanak krvarenja.

U ljudskom organizmu postoje tri izvora tih stanica: koštana srž, periferna krv i krv iz pupkovine.

Područja primjene krvotvornih matičnih stanica

Krvotvorne matične stanice primjenjuju se u liječenju hematoloških bolesti (kao što su leukemije i limfomi), teških zatajenja koštane srži (aplastična anemija) i teških oblika zatajenja imunosnog sustava (imunodeficijencija). Nakon primjene kemoterapije i prethodne pripreme, matične se stanice putem periferne krvi infundiraju bolesniku te se tako bolesnu koštanu srž zamijeni zdravom.

Sposobnost tih stanica da pomognu obnavljanju drugih stanica i tkiva otkrivena je nedavno, što će možda otvoriti nove mogućnosti u liječenju mnogih bolesti (tzv. regenerativna medicina), kao što su infarkt miokarda, oštećenja kralježnične moždine, moždani infarkt ili Alzheimerova bolest. Danas su najintenzivnija istraživanja usmjerena upravo na to područje te je na njemu moguće očekivati veliki napredak.

Krv iz pupkovine

Tijekom fetalnog razvoja mijenja se mjesto stvaranja krvnih stanica. Veći dio trudnoće krvotvorne matične stanice (KMS) nalaze se u jetri, a pred kraj trudnoće sele se putem krvi u koštanu srž gdje se usađuju i ostaju cijeli život.

Ovo kretanje KMS-a iz jetre u koštanu srž traje još nekoliko dana nakon poroda. Zbog toga se pri rođenju djeteta u krvi koja se nalazi u pupčanoj vrpci i posteljici može naći veliki broj KMS. Iz tih stanica mogu se razviti sve vrste stanica krvi i imunosnog sustava.

Zašto banka?

Koštana srž najčešći je izvor alogenih (od druge osobe) krvotvornih matičnih stanica. U perifernoj krvi krvotvorne matične stanice nalaze se u većem broju samo nakon poticanja stanica koštane srži primjenom određenih lijekova. Tek tada ih se može prikupiti u dovoljnom broju za transplantaciju. Usprkos velikom broju dobrovoljnih darivatelja koštane srži (početkom 2017. u svjetski registar prijavljeno je više od 29,8 milijuna potencijalnih darivatelja) 30% bolesnika i dalje se ne može liječiti transplantacijom KMS jer u registru nemaju tkivno podudarnog darivatelja.

Darivanje krvi iz pupkovine u javnu banku daje priliku i ovim bolesnicima da pronađu tkivno podudarnog darivatelja i prime liječenje transplantacijom.

Osobitost KMS iz krvi pupkovine

Najmlađe su stanice embrionalne matične stanice, koje mogu dati svaku stanicu našeg tijela. Može ih se dobiti samo iz fetusa te ih se zbog etičkih prijepora ne primjenjuje u liječenju. Odrasle (adultne) matične stanice nalaze se u tkivima djece i odraslih i već su usmjerene prema određenom tkivu. Najdostupnije su krvotvorne matične stanice iz koštane srži ili periferne krvi, na primjer matične stanice koštane srži i periferne krvi.

Krvotvorne matične stanice iz pupkovine cirkuliraju u fetalnoj krvi, predstavljaju mlađi oblik od one u odraslom organizmu i imaju veći biološki potencijal.

Spomenimo ovom prilikom prednosti i nedostatke krvotvornih matičnih stanica iz krvi pupkovine.

Prednosti

• broj potencijalnih darivatelja teorijski je neograničen jer se krv može prikupljati tijekom svakog poroda;
• za uspješnu transplantaciju nije nužna potpuna tkivna podudarnost što omogućuje pronalaženje podudarnog presatka za veći broj bolesnika;
• postupak odabira i dobivanja presatka je brz što omogućuje pravodobno liječenje bolesnika;
• nakon transplantacije KMS iz krvi pupkovine manji je broj odbacivanja tkiva zbog slabije izražene imunosne reakcije.

Nedostaci

• ograničen broj stanica koji izravno ovisi o količini prikupljene krvi iz pupkovine i obično je dovoljan za transplantaciju u djece i osoba manje tjelesne težine. Na uspjeh transplantacije,  između ostalog, utječe broj transplantiranih stanica pa se odraslim osobama mogu transplantirati dvije krvi iz pupkovine;
• oporavak krvotvornog sustava nakon transplantacije je sporiji.

Kako se prikuplja krv iz pupkovine?

Krv iz pupkovine prikuplja se nakon nekompliciranog poroda (vaginalnim putem ili carskim rezom) postupkom koji ne šteti ni majci ni novorođenčetu. Postupak prikupljanja ne zahtijeva od liječnika i primalje promjenu uobičajenog postupka vođenja poroda.

Dijete se od posteljice odvaja rezanjem pupkovine nakon najmanje 30 do 60 sekundi. Još dok se posteljica nalazi u maternici pupkovinu se dezinficira, nakon čega se pupčanu venu ubode iglom spojenom s vrećicom koja omogućuje prikupljanje što veće količine krvi zaostale u posteljici. U većini slučajeva vrijeme prikupljanja krvi iz pupkovine iznosi oko pet minuta jer nakon toga dolazi do uobičajenih postupaka zgrušavanja u pupčanoj vrpci i posteljici. Prikupljanje je bezbolno, jednostavno i sigurno za majku i dijete.

Kako se pohranjuje?

Prikupljenu krv iz pupkovine mora se obraditi i pohraniti unutar 48 sati od poroda. Odmah nakon prikupljanja krv se u kontroliranim uvjetima dostavlja u banku. Automatskom obradom prikupljene krvi uklanja se eritrocite i plazmu, a izdvaja sloj leukocita u kojem se nalaze matične stanice. Taj se sloj stanica koristi za transplantaciju. Stanicama se dodaje otopina koja omogućuje zamrzavanje na vrlo niskim temperaturama. Zamrznute stanice čuva se u spremnicima s tekućim dušikom na temperaturi od -196 °C.

Ako imate dodatnih pitanja vezanih uz Banku krvi iz pupkovine, kao i drugim Bankama krvi koje djeluju u KBC-u Zagreb, svakako preporučujemo da potražite više informacija na stranici https://www.kbc-zagreb.hr/banka-krvi-iz-pupkovine-v2.aspx.