Njihova je sezona: uklanjanje krpelja i što učiniti nakon uboda

Za aktivnost krpelja je neophodna povoljna temperatura i vlažnost, stoga imaju naglašenu sezonsku aktivnost. Najbrojniji su u proljeće i rano ljeto, a može ih se naći i u ranu jesen, ovisno o klimatskim okolišnim uvjetima.

Bolesti koje prenose krpelji

U kontinentalnom dijelu Hrvatske je najrasprostranjeniji i na čovjeka se najčešće prihvaća tzv. šumski krpelj (Ixodes ricinus) koji prenosi bakteriju Borrelia burgdorferi koja uzrokuje Lajmsku bolest (boreliozu), virus krpeljnog meningoencefalitisa i druge, dok je u hrvatskom priobalju za ljude rizičniji pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus) koji prenosi rikecije (vrste bakterija) koje uzrokuju mediteransku pjegavu groznicu.

Od bolesti koje prenose krpelji su u Hrvatskoj najčešće Lajmska bolest i krpeljni meningoencefalitis, a rjeđe tularemija, mediteranska pjegava groznica, anaplazmoza, babezioza, erlihioza, što je uvjetovano prirodnim staništem prenosioca – krpelja s pogodnim uvjetima za njihovo razmnožavanje pa se pojavljuju samo u endemičnim područjima.

Izloženost riziku

Krpelji se nalaze na listovima i granama grmova, niskog raslinja do visine od jednog metra, u šikarama, pretežno u prizemnom sloju šuma. Najčešće se zaraze prilikom hranjenja na šumskim životinjama i glodavcima, a svojim ubodom zarazu mogu prenijeti i na čovjeka ako se on nađe u njihovu prirodnom okolišu.

Osobe koje profesionalno ili rekreativno često borave u prirodi na područjima prirodnih žarišta krpelja kao što su šumari, šumski radnici, vojnici, planinari, lovci, izletnici, turisti i dr. pripadaju rizičnoj skupini izloženoj krpeljima.

Kako se zaštititi od krpelja

Rizik izloženosti zaraznim bolestima koje prenose krpelji može se umanjiti određenim mjerama:

• Obucite prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi, nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele).
• Izbjegavajte odjeću tamnih boja (na kojoj se krpelj teže uočava) i materijale poput vune i flanela, jer se na njih krpelji lakše zakvače.
• Hodajte obilježenim stazama.
• Izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu i odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo.
• Primijenite repelente (za odbijanje krpelja) na gole i izloženije dijelove tijela te eventualno na odjeću (koristite ih prema uputi proizvođača – provjerite uputstva o proizvodu).
• Nakon povratka iz prirode presvucite odjeću i pažljivo pregledajte cijelo tijelo (uz pomoć ogledala ili druge osobe radi pregleda neuočljivih dijelova tijela). Za to obično ima dovoljno vremena jer krpelj, nakon što dospije na domaćina, nekoliko sati „šeta” tražeći pogodno mjesto za ugriz.
• Provjerite imate li na koži ili odjeći krpelja kako biste ga što prije odstranili, a posebno pretražite dijelove tijela s nježnijom kožom (iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, područje iza koljena, pupak…).
• Kod djece se krpelj često nađe na glavi jer je dijete nisko i više se igra u travi od odraslih, pa lakše može „pokupiti“ krpelja glavom, odnosno gornjim dijelom tijela.
• Otuširajte se po povratku iz prirode.

Što učiniti ako vas krpelj ubode?

Ako ste uočili krpelja na koži važno ga je ukloniti što prije; rizik od infekcije je veći što je krpelj duže pričvršćen. Lakše ga je odstraniti u prvih nekoliko sati nakon uboda.

Operite ruke, pincetu prebrišite antiseptikom i krpelja odmah izvadite pincetom (sami ili netko od vaših ukućana) – zahvatite ga što bliže glavici, uz kožu i laganim ga povlačenjem izvucite, a na kožu primijenite antiseptik.

Krpelja nemojte ničim premazivati (alkoholom, kremom, uljem, lakom za nokte, petrolejom ni sličnim), nemojte ga „paliti“ plamenom, ne povlačite ga naglo, ne stišćite ga, niti gnječite. Naime, on se zbog toga grči te pojačano izlučuje veće količine sekreta i, ako je zaražen, uzročnika bolesti u ljudsko tijelo, pa se tako lakše prenese zaraza.

Liječniku se ne trebate javljati, osim ako se nakon ugriza krpelja u roku od četiri tjedna (najčešće kroz sedam dana) pojavi osip (crvenilo kože prstenastog do ovalnog oblika koje blijedi u sredini, erythema migrans) i/ili povišena temperatura i zimica. Pojava osipa i/ili temperature i zimice najvjerojatnije je odraz bakterijske infekcije bakterijom (Borrelia burgdorferi) koja se uspješno liječi antibiotikom.

Cijepljenje protiv krpeljnog meningoencefalitisa

Cijepljenjem se može spriječiti pojava krpeljnog meningoencefalitisa (KME). Cijepljenje se provodi trima dozama kojima se postiže zaštita za naredne tri do četiri godine. Nakon tri godine se treba docijepiti jednom dozom ako se želi zadržati odgovarajuća razina zaštite.

Cijepljenje protiv KME se preporučuje osobama koje pripadaju rizičnim skupinama i češće su izložene ubodu krpelja i to samo u krajevima gdje u poznatim endemskim područjima ima krpeljnog meningoencefalitisa. Opravdano je cijepljenje šumara, šumskih radnika, vojnika, lovaca, planinara, ali i izletnika i turista koji samo povremeno borave u endemskim krajevima.

O cijepljenju se posavjetujte s epidemiologom u nadležnom zavodu za javno zdravstvo ili Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.