Niski tlak: čega se trebamo čuvati u toplijim mjesecima

Ljudi koji imaju niski krvni tlak često mogu čuti tvrdnje kako je to dobro i da se barem ne mora strahovati od moždanog udara te da ljudi s niskim tlakom žive dulje od „tlakaša“. No, s druge strane, iako bismo mogli reći da je riječ o „boljoj opciji“, niski tlak može izazivati razne neugodnosti i tegobe. A u teškim slučajevima nije nimalo bezazlen.

Osobe koje imaju nizak tlak, među ostalim, često teško podnose vrućine i sparne dane. Zbog njih se nerijetko bore sa slabošću i nesvjesticama, nastojeći ih pod svaku cijenu izbjeći. To može osobito predstavljati problem ovih dana ako moramo čekati u redu ispred trgovine, posebno ako nismo u mogućnosti skloniti se u hladovinu.

Što je krvni tlak i kako ga mjerimo?

Da bismo objasnili što je hipotenzija (niski krvni tlak), ponajprije treba objasniti što je općenito krvni tlak i zašto mjerimo dvije vrijednosti. Naše je srce centralna „pumpa“ zadužena za cirkulaciju krvi i svojim radom stvara tlak. U trenutku kad izbacuje krv u krvotok (sistola) tlak raste, a u trenutku kad se puni, odnosno kad se u njega ulijeva krv (dijastola), tlak pada.

Krvni je tlak određen količinom krvi koju pumpa lijeva klijetka srca i otporom protoku krvi uzrokovanim stjenkama arterija. Tako se tlak povećava ako se pumpa više krvi ili ako je otežan protok krvi kroz arterije (primjerice, ateroskleroza). Niži je ako se pumpa manje krvi ili je prostor unutar arterije u tijelu veći.

Ono što nazivamo normalnim, zdravim krvnim tlakom odnosi se na vrijednosti koje omogućavaju život, a ne oštećuju sustav krvnih žila te su u prosjeku 120/80 mmHg (milimetara živina stupca). Također je važno znati da i te vrijednosti kod svakoga variraju, čak i u kratkim vremenskim razmacima. Ovise o nizu čimbenika – od toga jesmo li se te noći naspavali, jesmo li doručkovali do izloženosti stresu, koje lijekove uzimamo, jesmo li bolesni i slično. Dok spavamo, tlak je niži, a raste pred buđenje.

Hipotenzija – niski krvni tlak

Ako bismo trebali navesti definiciju niskog krvnog tlaka, ona je relativna. Riječ je o vrijednostima koje su niže od normalno očekivanih za određenu osobu u određenim uvjetima. No, kao što smo već spomenuli, vrijednosti krvnog tlaka ovise o aktivnostima, godinama starosti, lijekovima, zdravstvenom stanju…

Stoga je teško odrediti u kojem bi trenutku i okolnostima trebalo proglasiti niski tlak bolešću. Možemo se držati samo općenite definicije hipotenzije, točnije primarne hipotenzije, koja kaže da je riječ o vrijednostima tlaka manjim od 100/60 mmHg izmjerenim više puta ambulantno, uz prisutnost simptoma kao što su umor, poremećaj sna, vrtoglavica, nesvjestice, anksioznost, tahikardija, hladan znoj, drhtanje i slično, a da pritom osoba ne boluje od drugih bolesti. Uz primarnu, spomenimo još i sekundarnu hipotenziju koja je posljedica raznih zdravstvenih tegoba kao što su krvarenje, trovanje, alergije, teške infekcije i slično.

Dakle, nekome tlak 90/60 može biti normalan i ne može se okarakterizirati kao problem ili bolest jer nema nikakvih simptoma, nikakvu bolest u podlozi, niti na bilo koji način šteti organizmu. Možemo spomenuti i sportaše – kod njih će tlak često biti niži, a pritom imaju i manji broj otkucaja srca od ostalih. Trudnice su također sklone niskom tlaku.

Kategorije niskog tlaka

U pravilu, niski tlak možemo svrstati u nekoliko kategorija:

Posturalna ili ortostatska hipotenzija – događa se u stojećem stavu ili ako boravite u nekom vrućem prostoru. Znat ćete o čemu je riječ ako vam se zavrtjelo, zamutilo, zacrnilo pred očima ili ste čak pali u nesvijest u trenutku dok ste naglo ustajali iz sjedećeg ili ležećeg položaja. Tad je dovoljno nakratko ponovo sjesti i nagnuti glavu čim više prema naprijed (dolje). S posturalnom hipotenzijom najčešće se susreću osobe starije od 65 godina, no ona se javlja i kod mladih. Razlozi mogu biti razni: dehidracija, trudnoća, srčane bolesti, neurološki poremećaji i drugo.

Postprandijalna hipotenzija – do naglog pada tlaka dolazi nakon jela i to najčešće kod starijih ljudi. Posljedica je navale krvi u organe probavnog sustava nakon jela.

Neuralno uzrokovana hipotenzija – pretpostavlja se da nastaje zbog neispravnih moždanih signala između srca i mozga. Jednostavno objašnjeno – „sustav dojave“ je pokvaren – iako je tlak nizak, srce „javlja“ mozgu da je normalan ili visok, pa organizam ne reagira. Najčešće se javlja kod mladih ljudi izazivajući mučninu, vrtoglavicu, pa i nesvjesticu.

Idiopatska ortostatska hipotenzija (Shy-Dragerov sindrom) – riječ je o rijetkom poremećaju, pri čemu propadaju mnogi dijelovi autonomnog živčanog sustava, koji je zadužen za nadzor nenamjernih funkcija poput disanja, rada srca, probave, pa tako i krvnog tlaka.

Ostali uzroci – Niski tlak može biti posljedica raznih zdravstvenih stanja kao što su dehidracija, sepsa, krvarenje, trudnoća, srčane tegobe, hormonalni poremećaji (npr. bolesti štitnjače i nadbubrežne žlijezde), manjak vitamina B skupine, trovanje, alergije, lijekovi i drugo.

Niski tlak kao nuspojava

Spomenimo i lijekove koji mogu uzrokovati nizak krvni tlak. No, pritom je potrebno naglasiti da nipošto ne smijete prekidati propisanu terapiju bez dogovora s liječnikom. Vaš liječnik vjerojatno će promijeniti lijek ili dozu, ovisno o bolesti, odnosno stanju zbog kojeg uzimate lijekove.

Dakle, od lijekova koji mogu dovesti do pada tlaka na prvom mjestu su alfa i beta-blokatori, blokatori angiotenzinskih receptora i kalcijskih kanala te lijekovi za srčanu anginu (nitrati). No, i neki drugi lijekovi mogu dovesti do hipotenzije, poput lijekova protiv Parkinsonove bolesti ili tricikličkih antidepresiva.

Kad potražiti hitnu liječničku pomoć?

Unatoč svemu spomenutom, nizak krvni tlak najčešće uzrokuje samo blaže simptome i rijetko je potrebno liječenje. Kod sekundarne hipotenzije problem se lakše rješava jer se djelovanjem na osnovnu tegobu (bolest) koja je dovela do pada tlaka djeluje i na njegovo vraćanje u normalu. No, ako nije sasvim jasno što je uzrokovalo niski tlak, tada ga se nastoji povisiti i djelovati na simptome.

Također, svakako treba potražiti hitnu liječničku pomoć ako se, uz nizak tlak, pojave i neki od sljedećih simptoma.

• vrućica ili hladna vlažna koža
• bljedilo
• jako, ubrzano bilo
• crna ili krvava stolica
• proljev i povraćanje
• poremećaj svijesti ili vida
• koprivnjača
• gušenje ili plitko i ubrzano disanje
• jaka bol u prsima, trbuhu, zdjelici ili glavi.

Nigdje bez bočice vode ili izotoničnog napitka

U toplijem dijelu godine svakako treba naglasak staviti na dehidraciju, posebno ako znamo da je dehidracija počela već onog trenutka kad smo osjetili žeđ. Kada je vruće tijelo gubi puno tekućine, a nerijetko se to događa naglo i u velikim količinama. Na primjer, dnevno u prosjeku lučimo oko 7 dl znoja, no ako se jako znojimo zbog vrućine ili pojačanog tjelesnog napora, tijekom samo jednog sata možemo izgubiti i oko 2 litre znoja!

Smanjenjem količine soli i tekućine u tijelu smanjuje se i volumen cirkulirajuće krvi, a posljedica je, među ostalim, pad tlaka. Iz tog razloga nipošto ne biste smjeli izlaziti iz kuće bez bočice s vodom ili izotoničnim napitkom kojim ćete nadoknaditi i izgubljene elektrolite.