Nije svaka povišena temperatura ista!

Povišenu tjelesnu temperaturu svaka osoba doživi puno puta u životu, a njome nam tijelo signalizira da je u borbi protiv infekcije. Može biti praćena i drugim fenomenima poput zimice i tresavice, umorom ili bolnim mišićima. U tekstu koji slijedi pobliže ćemo objasniti osnove koje treba znati o povišenoj temperaturi.

Normalna i povišena tjelesna temperatura

Vrijednosti tjelesne temperature u zdrave osobe ovise o mjestu mjerenja. Najviše su rektalno (u završnom dijelu debelog crijeva) i timpanično (u uhu) izmjerene temperature, a najniže su one izmjerene aksilarno (u pazušnoj jami). Aksilarna temperatura niža je za 1 °C od oralne (izmjerene u ustima), dok je rektalna temperatura od oralne viša za 0.5 °C, a timpanična za 0.8 °C.

Tjelesna temperatura zdravog pojedinca ovisi o hormonima (spolnim hormonima, hormonima štitnjače i hormonima stresa), jelu i dijelu dana, a iznosi 35.8 – 37.3 °C. Prosječna dnevna varijacija tjelesne temperature je 0.6 °C.

Povišene vrijednosti tjelesne temperature (aksilarno izmjerene) dijelimo na:

• subfebrilitet: 37.3 do 37.8 °C
• vrućicu: 37.9 do 39.8 °C
• hiperpireksiju: tjelesna temperatura viša od 39.9 °C koja zahtijeva hitno zbrinjavanje

Menstrualni ciklus i promjene tjelesne temperature

Tijekom menstrualnog ciklusa dolazi do promjena u hormonima koje se odražavaju na tjelesnu temperaturu. Blago povišena temperatura može biti dio predmenstrualnog sindroma (PMS).

Povišenje tjelesne temperature započinje nekoliko dana prije ovulacije, a najviše vrijednosti zabilježene su neposredno prije menstruacije, pri čemu je tjelesna temperatura viša za 0.5 do 1 °C od uobičajene. Ovaj fenomen koristi se u planiranju trudnoće jer povišenje bazalne tjelesne temperature (izmjerene odmah po buđenju, prije izlaska iz kreveta) upućuje na ovulaciju.

Mjerenje tjelesne temperature

Tjelesnu temperaturu mjerimo pomoću toplomjera, analognog (s alkoholom) ili digitalnog. Alkoholni toplomjer je potrebno protresti prije upotrebe.

• Oralno mjerenje izvodimo postavljanjem toplomjera ispod jezika i očitavanjem temperature nakon pet minuta.
• Rektalno mjerenje je najčešća metoda korištena u dojenčadi. Izvodimo ju postavljajući dijete da leži na leđima držeći koljena i kukove presavijene, toplomjer namažemo lubrikantom (npr. glicerinom) te uvedemo u analni kanal, pričekamo tri minute i očitamo tjelesnu temperaturu.

Što je vrućica?

Vrućica označava tjelesnu temperaturu višu od 37.8 °C. Najčešće je praćena ostalim simptomima i znakovima zaraznih bolesti poput:

• gripe
• COVID-19
• gnojne angine (upale grla)
• upale pluća
• mononukleoze

Povišena tjelesna temperatura može biti znak nekih od nezaraznih upala, bolesti ili oštećenja kože. Tako može pratiti apendicitis (upala slijepog crijeva), kolecistitis (upala žučnjaka) ili upalu pankreasa (gušterače), opekline od sunca i sunčanice, autoimune bolesti i, vrlo rijetko, tumore. Dugotrajno povišena tjelesna temperatura (bilo subfebrilna, bilo vrućica) zahtijeva odlazak liječniku.

Povišena tjelesna temperatura kod djece

Djeca su često izložena različitim zaraznim bolestima, pogotovo tijekom zimskih mjeseci, pa viroze kod djece nisu neuobičajena pojava.

Vrućica koja traje nekoliko dana i uspješno ju skidamo lijekovima za povišenu temperaturu nije razlog za brigu. No ako vrućicu ne možemo skinuti lijekovima te primijetimo da je dijete klonulo ili dehidrirano, svakako je potrebno potražiti liječničku pomoć.

Visoke tjelesne temperature kod djece nisu u korelaciji s težinom bolesti – tako dijete koje ima blagu virozu može imati tjelesnu temperaturu višu od 39 °C, a teže bolesno dijete može imati temperaturu koja iznosi 38 °C.

Vrućicu višu od 37.8 °C potrebno je snižavati lijekovima ili fizikalnim metodama. Lijekove za snižavanje temperature primjenjujemo u obliku sirupa (za oralnu primjenu) ili čepića (za primjenu u analni otvor). Čepići su posebno korisni ako dijete povraća i ne može zadržati sirup u tijelu. Fizikalna metoda snižavanja temperature je primjena obloga. Ne preporučuje se koristiti isključivo ovu metodu, ona može biti nadopuna lijekovima za vrućicu. Oblozi moraju biti natopljeni mlakom vodom, a nikako alkoholom jer se on apsorbira kroz kožu te može doći do teškog otrovanja djeteta.

Kada je vrućica razlog za posjet hitnoj ambulanti?

Hitno zbrinjavanje vrućice potrebno je:

• ako je vrućica viša od 39 °C, a tjelesnu temperaturu ne možemo spustiti lijekovima ni oblozima,
• uz vrućicu je prisutna tresavica, klonulost i loše opće stanje,
• kod prisutnosti konvulzija (grčeva nalik na epileptične) ili gubitka svijesti, pogotovo u dojenačkoj dobi,
• postoje znakovi dehidracije (suha koža, bijele naslage na jeziku, upale oči),
• uz vrućicu je prisutna dezorijentiranost ili poremećaj svijesti (osoba se ne može kretati, govor je nerazuman, ne možemo razbuditi pacijenta).

Dakle, povišena tjelesna temperatura nije uvijek znak teške bolesti, a većinu vrućica moguće je zbrinuti kod kuće, no ponekad je potrebno posjetiti hitnu ambulantu.

Za više informacija i stručnih savjeta javite se stručnjacima Poliklinike Mazalin