Nije krivo more – kako nastaje bolest kretanja i kako si pomoći?

Kinetoza ili bolest kretanja, poznata još i kao morska bolest, najčešće se javlja prilikom putovanja brodom, ali se može pojaviti i prilikom vožnje u bilo kojem prometnom sredstvu (automobil, autobus, vlak, zrakoplov). Također se može javiti i za vrijeme boravka u zabavnim parkovima. Smatra se da oko 20% populacije pati od bolesti kretanja, a češće su pogođene žene nego muškarci. Učestalost se povećava s duljinom trajanja putovanja.

Dakle, kinetoza je česta bolest putovanja koja se očituje neugodnim simptomima poput mučnine, vrtoglavice i povraćanja. Iako se javlja nerijetko, uspješno se može prevenirati nefarmakološkim postupcima kojima si možemo olakšati simptome te korištenjem lijekova za sprječavanje nastajanja bolesti kretanja.

Kako nastaje bolest kretanja ili morska bolest?

Da bismo održali ravnotežu i orijentirali se o položaju svojeg tijela u prostoru, koristimo se raznim, u normalnim okolnostima međusobno izvrsno usklađenim mehanizmima, kao što su unutarnji receptori napetosti mišićno-zglobnog sustava, sustav polukružnih kanalića u unutarnjem uhu, receptori dodira u koži te vid.

Bolesti kretanja nastaju kada sustav za ravnotežu, smješten u unutarnjem uhu, prima drukčije podražaje od ostalih receptora, poglavito vidnih. To se događa kad se nejednoliko krećemo, a te stalne promjene kretanja u smislu ljuljanja, poskakivanja, ubrzavanja i usporavanja ne možemo vidjeti, već samo osjetiti. Primjer za događaj koji može uzrokovati kinetozu jest putovanje brodom kada se nalazimo u kabini bez prozora. Naše će unutarnje uho zamijetiti stalno ljuljanje broda, ali budući da našim očima okolina prividno stoji na mjestu, dolazi do „kratkog spoja“ u mozgu budući da on ne zna kako bi nas pravilno pripremio na suočavanje s podražajima.

Simptomi bolesti kretanja

Karakteristične smetnje su mučnina, povraćanje i abdominalne tegobe. Ovim simptomima mogu prethoditi zijevanje, ubrzano disanje, slinjenje, bljedilo, preznojavanje i pospanost. Drugi simptomi su vrtoglavica, glavobolja, umor, slabost te manjak koncentracije. Nema bolova, zaduhe, vidnih i govornih poremećaja. Ako je osoba izložena duljem kretanju, može doći do prilagodbe.

Kako si pomoći?

• Osobe koje su sklone bolesti kretanja, trebale bi sjediti na mjestu gdje je kretanje manje: na sredini broda u razini površine, iza krila u avionu, a ako putuju automobilom ili autobusom- vožnja na prednjim putničkim sjedalima.
• Prilikom putovanja trebalo bi uvijek pogledom pratiti smjer kretanja, nikako ne sjesti u sjedalo koje je okrenuto prema natrag.
• U avionu je dobro smjestiti se kraj prozora, a na brodu na palubi, kako bismo mogli vidjeti smjer kretanja.
• Aktivnosti koje odvlače pogled od smjera kretanja (čitanje, rad na računalu) treba izbjegavati.
• Prije i za vrijeme putovanja treba izbjegavati teške mirise i hranu.
• Tijekom putovanja je najbolje piti vodu (izbjegavati citruse kako ne bi nadražili želučanu sluznicu).
• Poboljšati ventilaciju: upaliti klima uređaj ili otvoriti prozor.

Tablete i flasteri

Uz navedene opće mjere, kinetoze se mogu spriječiti i uzimanjem lijekova prije puta. Lijekove za sprječavanje pojave simptoma bolesti kretanja dijelimo u nekoliko skupina: antagoniste muskarinskih receptora, antagoniste histaminskih receptora te u kombinaciji s dvije skupine lijekova koristimo i simpatomimetike, koji djeluju na autonomni živčani sustav.

Jedan od najpoznatijih lijekova je antihistaminik dimenhidrinat koji ima i antikolinergička svojstva. Djeluje antiemetički (sprječava povraćanje) te djeluje sedativno (smiruje), a od nuspojava su zabilježene pospanost, suha usta i vrtoglavica. Kako bi lijek ostvario svoj puni učinak potrebno ga je uzeti najmanje 30 minuta prije planiranog putovanja, najbolje nakon obroka s dovoljno tekućine kako bi se minimalizirala iritacija želuca. Doza za odrasle i djecu stariju od 14 godina je 50 do 100 mg (1-2 tablete), a za djecu u dobi od 7 do 14 godina 25-50 mg (1/2-1 tableta), dok djeca u dobi od 5-6 godina mogu uzeti 25 mg (1/2 tablete) dimenhidrinata. Dimenhidrinat zbog antikolinergičkih učinaka trebaju izbjegavati osobe koje boluju od glaukoma zatvorenog kuta, oboljeli od bronhalne astme te muškarci s povećanom prostatom.

Antikolinergik skopolamin često se zbog svoje učinkovitosti navodi kao sinonim za lijekove koji sprječavaju kinetoze. Može se naći i u obliku flastera koji se nalijepe najčešće iza uha te ga se ostavi da za vrijeme trajanja puta polako otpušta aktivnu tvar u krvotok. Skopolaminski flaster potrebno je nalijepiti barem osam sati prije početka puta kako bi na vrijeme počeo djelovati.